Dugotrajno sjedenje: kako šteti tijelu i što učiniti

Suvremeni način života prisiljava mnoge ljude da provode veći dio dana sjedeći. Uredski rad, prijevoz i vrijeme ispred ekrana dovode do toga da osoba dnevno provodi 6–10 sati u sjedećem položaju. Istraživanja pokazuju da dugotrajno sjedenje može biti jednako štetno kao i pušenje.

Suvremeni način života prisiljava mnoge ljude da provode veći dio dana sjedeći. Uredski rad, prijevoz i vrijeme ispred ekrana dovode do toga da osoba dnevno provodi 6–10 sati u sjedećem položaju. Istraživanja pokazuju da dugotrajno sjedenje može biti jednako štetno kao i pušenje.

Kako dugotrajno sjedenje utječe na tijelo

1. Usporena cirkulacija krvi – Krv stagnira u donjim ekstremitetima, povećavajući rizik od tromboze i proširenih vena.
2. Opterećenje srca – Nedostatak kretanja negativno utječe na kardiovaskularni sustav, povećavajući rizik od visokog krvnog tlaka, srčanog udara i moždanog udara.
3. Usporeni metabolizam – Manja aktivnost enzima koji razgrađuju masnoće dovodi do prekomjerne težine i metaboličkih poremećaja.
4. Degenerativne promjene kralježnice – Dugotrajno sjedenje komprimira kralješke, smanjujući elastičnost intervertebralnih diskova i uzrokujući kronične bolove u leđima.
5. Slabljenje mišića – Nedostatak kretanja slabi mišiće trupa i leđa, što dovodi do lošeg držanja i napetosti u vratu i donjem dijelu leđa.

Kako smanjiti negativne posljedice

Da biste smanjili štetne učinke, važno je osigurati pravilnu ergonomiju radnog prostora i redovito se kretati.

1. Ispravan položaj sjedenja

   • Koljena trebaju biti pod kutom od 90º, a stopala ravno na podu.
   • Leđa trebaju biti poduprta naslonom stolca, a donji dio leđa dodatno podržan jastukom.

2. Pravilna visina monitora

   • Vrh ekrana treba biti u razini očiju, kako bi se smanjilo naprezanje vrata.

3. Pravilna pozicija ruku

   • Laktovi trebaju biti pod kutom od 90º, a tipkovnica i miš postavljeni tako da ne uzrokuju napetost u ramenima.

4. Redovite pauze i kretanje

   • Svakih 30–45 minuta, trebali biste ustati, protegnuti se ili kratko prošetati kako biste poboljšali cirkulaciju.
   • Dodatno, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost poput hodanja, vježbi za jačanje leđa i vrata ili sporta.

Dugotrajno sjedenje štetno utječe na tijelo, povećavajući rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Jedini način za smanjenje tih učinaka je usvajanje zdravih radnih navika, stvaranje ergonomskog radnog prostora i uključivanje redovitog kretanja u svakodnevnu rutinu. Ove mjere doprinose dugoročnom zdravlju i produktivnosti.