Suvremeni način života prisiljava mnoge ljude da provode veći dio dana sjedeći. Uredski rad, prijevoz i vrijeme ispred ekrana dovode do toga da osoba dnevno provodi 6–10 sati u sjedećem položaju. Istraživanja pokazuju da dugotrajno sjedenje može biti jednako štetno kao i pušenje.
Kako dugotrajno sjedenje utječe na tijelo
- Usporena cirkulacija krvi – Krv stagnira u donjim ekstremitetima, povećavajući rizik od tromboze i proširenih vena.
- Opterećenje srca – Nedostatak kretanja negativno utječe na kardiovaskularni sustav, povećavajući rizik od visokog krvnog tlaka, srčanog udara i moždanog udara.
- Usporeni metabolizam – Manja aktivnost enzima koji razgrađuju masnoće dovodi do prekomjerne težine i metaboličkih poremećaja.
- Degenerativne promjene kralježnice – Dugotrajno sjedenje komprimira kralješke, smanjujući elastičnost intervertebralnih diskova i uzrokujući kronične bolove u leđima.
- Slabljenje mišića – Nedostatak kretanja slabi mišiće trupa i leđa, što dovodi do lošeg držanja i napetosti u vratu i donjem dijelu leđa.
Kako smanjiti negativne posljedice
Da biste smanjili štetne učinke, važno je osigurati pravilnu ergonomiju radnog prostora i redovito se kretati.
-
Ispravan položaj sjedenja
- Koljena trebaju biti pod kutom od 90º, a stopala ravno na podu.
- Leđa trebaju biti poduprta naslonom stolca, a donji dio leđa dodatno podržan jastukom.
-
Pravilna visina monitora
- Vrh ekrana treba biti u razini očiju, kako bi se smanjilo naprezanje vrata.
-
Pravilna pozicija ruku
- Laktovi trebaju biti pod kutom od 90º, a tipkovnica i miš postavljeni tako da ne uzrokuju napetost u ramenima.
-
Redovite pauze i kretanje
- Svakih 30–45 minuta, trebali biste ustati, protegnuti se ili kratko prošetati kako biste poboljšali cirkulaciju.
- Dodatno, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost poput hodanja, vježbi za jačanje leđa i vrata ili sporta.
Dugotrajno sjedenje štetno utječe na tijelo, povećavajući rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Jedini način za smanjenje tih učinaka je usvajanje zdravih radnih navika, stvaranje ergonomskog radnog prostora i uključivanje redovitog kretanja u svakodnevnu rutinu. Ove mjere doprinose dugoročnom zdravlju i produktivnosti.
