Stani!: Kako izaći iz vrtloga beskonačnih zadataka
Živimo brzo – prebrzo. A broj neizvršenih zadataka raste poput snježne grude. Predlažemo da isprobate 10 načina kako se nositi s vječnim osjećajem nedostatka vremena i stresom.
Živimo brzo – prebrzo. A broj neizvršenih zadataka raste poput snježne grude.
Predlažemo da isprobate 10 načina kako se nositi s vječnim osjećajem nedostatka vremena i stresom.
“Već tri sata ne prestajem buljiti u iPhone. Imam otvoreno šest chatova na WhatsAppu, još nekoliko na Facebooku, uz to nekoliko e-mailova i SMS poruka. Naravno, žurim i trudim se da pišem sve te poruke što brže mogu, skačući s jednog prozora na drugi, stalno se prebacujući između njih. Nemojte misliti da se žalim – naprotiv. Uživam u svemu tome. U osjećaju da sam potrebna, u svojoj (iluzornoj) efikasnosti, u novim idejama i u nadi da ću uskoro sve stići. No, nažalost, to nije tako. U stvarnosti ne uspijevam NITIŠTA. Ne sjećam se kada sam zadnji put napustila posao ili otišla na spavanje s osjećajem da sam napravila barem polovicu onoga što trebam. Ovo se odnosi i na sitne dnevne zadatke i na velike planove. Ja sam ovisnica. Ovisnica o informacijama. Ovisnost o informacijama koja nas gura u osjećaj stalne napetosti zbog smanjene sposobnosti koncentracije i završavanja započetih zadataka – dijagnoza je većine ljudi koji žive u postindustrijskoj eri.”
O tome piše poznati engleski psiholog i poslovni trener Tony Crabbe u svom bestseleru Kako izaći iz vrtloga beskonačnih zadataka:
“Živimo u svijetu fragmentacije i raspršenosti. Komadići informacija neprekidno ulijeću u našu svijest, napadajući nas sa svih strana. Naša pažnja je rastrgana između milijuna različitih objekata i ne uspijeva se koncentrirati ni na jedan od njih. Stalno skeniramo okolinu u potrazi za novim podražajima, skačemo s jedne na drugu stvar, slušamo površno i gledamo iz trećeg kuta. Navikli smo da život dolazi u obliku suhog sažetka, da odnosi postoje u obliku točaka, a zadaci se rješavaju u nekoliko minuta. Želimo život narezan na tanke šnite, trebamo užitak zauzetosti.”
Dakle...
Oslobodite um
Jeste li ikada čuli za efekt Zeigarnik?
Sovjetska psihologinja Bluma Zeigarnik dokazala je dugogodišnjim istraživanjima da će nas svaki neizvršeni zadatak neizbježno opterećivati. Tako smo napravljeni.
Ali zaboravljamo odmah na završene zadatke. Ova misao došla je znanstvenici dok je promatrala konobare u kafićima, koji su uvijek imali u glavi narudžbe koje još nisu poslužili, dok su narudžbe koje su već ispunili potpuno zaboravljene.
No, mozak se može prevariti i na taj način malo opustiti stvaranjem dodatnih spremišta informacija.
To može biti pametan telefon, prijenosno računalo, moodboard ili jednostavno bilježnica.
Osobno još uvijek preferiram zadnju opciju: kada pišem rukom, misli teku slobodnije.
Ukratko, stvorite mjesto gdje ćete bilježiti i ažurirati svoju listu zadataka, vrijedne misli i ideje. Bolje je da vam “pomoćnik” bude uvijek pri ruci.
Ne planirajte previše
Tony Crabbe piše o fenomenu “greške u planiranju”.
Psiholozi su nedavno dokazali da većini nas prekomjerno procjenjuju vlastite sposobnosti – prvenstveno intelektualne mogućnosti i strpljenje.
Stoga, prilikom planiranja zadatka, bolje je dodijeliti dvostruko više vremena nego što se čini dovoljno.
To se odnosi i na sastanke i na konferencije.
Redovito čistite. Temeljito
To je osnovni savjet, ali sto posto funkcionira. Kada se riješimo nepotrebnih stvari, neiskorištenih datoteka i starih papira, osjećamo porast energije i poboljšanje samopouzdanja. Kao da započinjemo iznova.
Kako pronaći vrijeme za čišćenje? Uzmite to kao naviku, na primjer, radite to svaka dva tjedna.
Bolje je motivirati se nagradom nakon toga, kao što je odlazak u restoran.
Ili barem šalica vašeg omiljenog lattea s đumbirom. Mrzite čišćenje? Predajte tu obavezu nekome drugome.
Isključite obavijesti
U knjizi Neurotično zauzeti, Crabbe se poziva na nedavnu veliku studiju provedenu među zaposlenicima u uredima.
Ispostavilo se da većina ljudi prelazi s jedne aktivnosti na drugu svake tri minute.
Učinkovitost zbog toga znatno opada – stalnim mijenjanjem fokusa pažnje, brže se umaramo i postižemo čak 40% manje nego da smo se koncentrirali na jednu stvar i da nas nisu ometali.
Manje perfekcionizma
Ovo je zadatak više filozofske prirode. Kada me potpuno obuzme teret neizvršenih zadataka, duboko udahnem i mentalno se pitam: zašto se toliko stresiram? Kome je sve to potrebno? Mom ego? Mojoj prilično zahtjevnoj mami?
Što je na popisu zadataka doista važno, a što bi davno trebalo biti izbrisano? Zapamtite: ne možete obuhvatiti neobuhvatno. Neka to postane vaša mantra.
Osim toga, svake večeri prije spavanja, razmislite o tri pozitivne stvari koje su se dogodile tijekom dana. To pomaže smanjiti stres zbog mnoštva neizvršenih zadataka.
Pravite pauze
Naše tijelo nije prilagođeno za neprekidni rad.
Dizajnirano je za izmjenu razdoblja aktivnosti i pasivnosti: adrenalin i uzbuđenje trebaju se smiriti uskoro. No mi jurimo punom brzinom.
Kršenjem prirodne izmjene stanja ne dajemo sebi vremena za oporavak. To dovodi do alostatskog opterećenja – odnosno, prerano trošenje tijela i uma”, piše Tony Crabbe.
Austrijanac Alex Vitasek, jedan od najpoznatijih liječnika u Europi koji prakticira sada popularnu Mayerovu terapiju, savjetovao mi je, kada sam se požalila na gastritis, ... uzimati godišnji odmor, svaki dan!
Pod godišnjim odmorom mislio je na običan ručak, ali ne za računalom i ne u žurbi. I po mogućstvu s malom pauzom nakon toga.
Najbolje je 15-minutna šetnja. Tijekom tog vremena, preporučuje se ne provjeravati e-poštu niti odgovarati na pozive.
Usput, znanstvenici su dokazali da u trenucima kada se ne bavimo ničim (korisnim), naš um radi mnogo učinkovitije (nije bez razloga što dragocjene ideje često dolaze tijekom šetnje ili leta).
To stanje se zove “mreža pasivnog načina rada mozga” i životno je važno.
Razmislite o važnim zadacima unaprijed
Imate hitan i složen zadatak i ne znate kako se suočiti s njim?
Stručnjaci savjetuju da razmišljate o njemu unaprijed – nenametljivo, bez unutarnjeg pritiska, posvećujući mu ne više od 20 minuta dnevno.
Budući da mozak ne zaboravlja neizvršene zadatke, kada konačno krenete s pravim radom, već ćete imati korisnu pripremu i zadatak će početi teći lakše.
Kontrolirajte dopamin
Naš mozak je evolucijski prilagođen za traženje noviteta. I čim primimo nove informacije (uključujući poruke na WhatsAppu i pozive), oslobađa se doza nagrade – dolazi “dopaminski užitak”.
I želimo još! No, to stvara začarani krug: preuzimamo sve više zadataka i – opet ne uspijevamo ništa.
Kako kontrolirati ovisnost o dopaminu, koristite prvo namirnice bogate tirozinom (aminokiselina potrebna za dobar rad mozga): banane, avokado, bademi, piletina i sezam.
Zatim, vježbajte i upražnjavajte seks. Treće, dovoljno spavajte.
I četvrto, obavljajte korisne ali jednostavne zadatke. Kada postavimo mali dostižan cilj i ostvarimo ga, razina “hormona sreće” značajno raste.
Uhvati protok
Glavni stručnjak za koncept “flow” (protok) je američki psiholog Mihaly Csikszentmihalyi.
Toplo preporučujem njegovu knjigu Flow: Psihologija optimalnog iskustva. Prije nekoliko godina, ovaj vrlo starac (letjeti na intervju iz Kalifornije u Rusiju u 80-im godinama – nije šala), ali nevjerojatno karizmatičan, osobno mi je otkrio univerzalni recept za sreću.
Objasnio mi je kako ući u “flow” – ono stanje “ovdje i sada” koje svi tražimo i ponekad pronalazimo.
To nije zen meditacija, iako je slična: radi se o stvarno kreativnom procesu, kada ste u kontaktu sa sobom, ništa vas ne ometa – bolje rečeno, jednostavno se ne možete omesti, zaboravite sve...
U flowu se stvaraju genijalna djela, složeni zadaci se obavljaju u tren oka, dolaze otkrića. Kako to postići? Postavite dogovore sa sobom.
Prvo, svjesno dodijelite dovoljno vremena i 100% pažnje važnim zadacima.
Organizirajte kontakte i postavite prioritete
Britanski antropolog Robin Dunbar došao je do zaključka, nakon godina istraživanja, da broj društvenih odnosa koje osoba može održavati bez oštećenja mentalnog i fizičkog zdravlja ne prelazi 150.
Osim toga, “bliski krug” ne bi trebao uključivati više od 15 osoba. Ovaj broj kontakata (može biti i manje!) vrijedi uložiti.
Što dublje je emocionalna povezanost, češće ćemo doživljavati sreću i zadovoljstvo životom.
Čak i uz beskonačnu listu neizvršenih zadataka.
Stani!: Kako izaći iz vrtloga beskonačnih zadataka
Živimo brzo – prebrzo. A broj neizvršenih zadataka raste poput snježne grude. Predlažemo da isprobate 10 načina kako se nositi s vječnim osjećajem nedostatka vremena i stresom.
Živimo brzo – prebrzo. A broj neizvršenih zadataka raste poput snježne grude.
Predlažemo da isprobate 10 načina kako se nositi s vječnim osjećajem nedostatka vremena i stresom.
“Već tri sata ne prestajem buljiti u iPhone. Imam otvoreno šest chatova na WhatsAppu, još nekoliko na Facebooku, uz to nekoliko e-mailova i SMS poruka. Naravno, žurim i trudim se da pišem sve te poruke što brže mogu, skačući s jednog prozora na drugi, stalno se prebacujući između njih. Nemojte misliti da se žalim – naprotiv. Uživam u svemu tome. U osjećaju da sam potrebna, u svojoj (iluzornoj) efikasnosti, u novim idejama i u nadi da ću uskoro sve stići. No, nažalost, to nije tako. U stvarnosti ne uspijevam NITIŠTA. Ne sjećam se kada sam zadnji put napustila posao ili otišla na spavanje s osjećajem da sam napravila barem polovicu onoga što trebam. Ovo se odnosi i na sitne dnevne zadatke i na velike planove. Ja sam ovisnica. Ovisnica o informacijama. Ovisnost o informacijama koja nas gura u osjećaj stalne napetosti zbog smanjene sposobnosti koncentracije i završavanja započetih zadataka – dijagnoza je većine ljudi koji žive u postindustrijskoj eri.”
O tome piše poznati engleski psiholog i poslovni trener Tony Crabbe u svom bestseleru Kako izaći iz vrtloga beskonačnih zadataka:
“Živimo u svijetu fragmentacije i raspršenosti. Komadići informacija neprekidno ulijeću u našu svijest, napadajući nas sa svih strana. Naša pažnja je rastrgana između milijuna različitih objekata i ne uspijeva se koncentrirati ni na jedan od njih. Stalno skeniramo okolinu u potrazi za novim podražajima, skačemo s jedne na drugu stvar, slušamo površno i gledamo iz trećeg kuta. Navikli smo da život dolazi u obliku suhog sažetka, da odnosi postoje u obliku točaka, a zadaci se rješavaju u nekoliko minuta. Želimo život narezan na tanke šnite, trebamo užitak zauzetosti.”
Dakle...
Oslobodite um
Jeste li ikada čuli za efekt Zeigarnik?
Sovjetska psihologinja Bluma Zeigarnik dokazala je dugogodišnjim istraživanjima da će nas svaki neizvršeni zadatak neizbježno opterećivati. Tako smo napravljeni.
Ali zaboravljamo odmah na završene zadatke. Ova misao došla je znanstvenici dok je promatrala konobare u kafićima, koji su uvijek imali u glavi narudžbe koje još nisu poslužili, dok su narudžbe koje su već ispunili potpuno zaboravljene.
No, mozak se može prevariti i na taj način malo opustiti stvaranjem dodatnih spremišta informacija.
To može biti pametan telefon, prijenosno računalo, moodboard ili jednostavno bilježnica.
Osobno još uvijek preferiram zadnju opciju: kada pišem rukom, misli teku slobodnije.
Ukratko, stvorite mjesto gdje ćete bilježiti i ažurirati svoju listu zadataka, vrijedne misli i ideje. Bolje je da vam “pomoćnik” bude uvijek pri ruci.
Ne planirajte previše
Tony Crabbe piše o fenomenu “greške u planiranju”.
Psiholozi su nedavno dokazali da većini nas prekomjerno procjenjuju vlastite sposobnosti – prvenstveno intelektualne mogućnosti i strpljenje.
Stoga, prilikom planiranja zadatka, bolje je dodijeliti dvostruko više vremena nego što se čini dovoljno.
To se odnosi i na sastanke i na konferencije.
Redovito čistite. Temeljito
To je osnovni savjet, ali sto posto funkcionira. Kada se riješimo nepotrebnih stvari, neiskorištenih datoteka i starih papira, osjećamo porast energije i poboljšanje samopouzdanja. Kao da započinjemo iznova.
Kako pronaći vrijeme za čišćenje? Uzmite to kao naviku, na primjer, radite to svaka dva tjedna.
Bolje je motivirati se nagradom nakon toga, kao što je odlazak u restoran.
Ili barem šalica vašeg omiljenog lattea s đumbirom. Mrzite čišćenje? Predajte tu obavezu nekome drugome.
Isključite obavijesti
U knjizi Neurotično zauzeti, Crabbe se poziva na nedavnu veliku studiju provedenu među zaposlenicima u uredima.
Ispostavilo se da većina ljudi prelazi s jedne aktivnosti na drugu svake tri minute.
Učinkovitost zbog toga znatno opada – stalnim mijenjanjem fokusa pažnje, brže se umaramo i postižemo čak 40% manje nego da smo se koncentrirali na jednu stvar i da nas nisu ometali.
Manje perfekcionizma
Ovo je zadatak više filozofske prirode. Kada me potpuno obuzme teret neizvršenih zadataka, duboko udahnem i mentalno se pitam: zašto se toliko stresiram? Kome je sve to potrebno? Mom ego? Mojoj prilično zahtjevnoj mami?
Što je na popisu zadataka doista važno, a što bi davno trebalo biti izbrisano? Zapamtite: ne možete obuhvatiti neobuhvatno. Neka to postane vaša mantra.
Osim toga, svake večeri prije spavanja, razmislite o tri pozitivne stvari koje su se dogodile tijekom dana. To pomaže smanjiti stres zbog mnoštva neizvršenih zadataka.
Pravite pauze
Naše tijelo nije prilagođeno za neprekidni rad.
Dizajnirano je za izmjenu razdoblja aktivnosti i pasivnosti: adrenalin i uzbuđenje trebaju se smiriti uskoro. No mi jurimo punom brzinom.
Kršenjem prirodne izmjene stanja ne dajemo sebi vremena za oporavak. To dovodi do alostatskog opterećenja – odnosno, prerano trošenje tijela i uma”, piše Tony Crabbe.
Austrijanac Alex Vitasek, jedan od najpoznatijih liječnika u Europi koji prakticira sada popularnu Mayerovu terapiju, savjetovao mi je, kada sam se požalila na gastritis, ... uzimati godišnji odmor, svaki dan!
Pod godišnjim odmorom mislio je na običan ručak, ali ne za računalom i ne u žurbi. I po mogućstvu s malom pauzom nakon toga.
Najbolje je 15-minutna šetnja. Tijekom tog vremena, preporučuje se ne provjeravati e-poštu niti odgovarati na pozive.
Usput, znanstvenici su dokazali da u trenucima kada se ne bavimo ničim (korisnim), naš um radi mnogo učinkovitije (nije bez razloga što dragocjene ideje često dolaze tijekom šetnje ili leta).
To stanje se zove “mreža pasivnog načina rada mozga” i životno je važno.
Razmislite o važnim zadacima unaprijed
Imate hitan i složen zadatak i ne znate kako se suočiti s njim?
Stručnjaci savjetuju da razmišljate o njemu unaprijed – nenametljivo, bez unutarnjeg pritiska, posvećujući mu ne više od 20 minuta dnevno.
Budući da mozak ne zaboravlja neizvršene zadatke, kada konačno krenete s pravim radom, već ćete imati korisnu pripremu i zadatak će početi teći lakše.
Kontrolirajte dopamin
Naš mozak je evolucijski prilagođen za traženje noviteta. I čim primimo nove informacije (uključujući poruke na WhatsAppu i pozive), oslobađa se doza nagrade – dolazi “dopaminski užitak”.
I želimo još! No, to stvara začarani krug: preuzimamo sve više zadataka i – opet ne uspijevamo ništa.
Kako kontrolirati ovisnost o dopaminu, koristite prvo namirnice bogate tirozinom (aminokiselina potrebna za dobar rad mozga): banane, avokado, bademi, piletina i sezam.
Zatim, vježbajte i upražnjavajte seks. Treće, dovoljno spavajte.
I četvrto, obavljajte korisne ali jednostavne zadatke. Kada postavimo mali dostižan cilj i ostvarimo ga, razina “hormona sreće” značajno raste.
Uhvati protok
Glavni stručnjak za koncept “flow” (protok) je američki psiholog Mihaly Csikszentmihalyi.
Toplo preporučujem njegovu knjigu Flow: Psihologija optimalnog iskustva. Prije nekoliko godina, ovaj vrlo starac (letjeti na intervju iz Kalifornije u Rusiju u 80-im godinama – nije šala), ali nevjerojatno karizmatičan, osobno mi je otkrio univerzalni recept za sreću.
Objasnio mi je kako ući u “flow” – ono stanje “ovdje i sada” koje svi tražimo i ponekad pronalazimo.
To nije zen meditacija, iako je slična: radi se o stvarno kreativnom procesu, kada ste u kontaktu sa sobom, ništa vas ne ometa – bolje rečeno, jednostavno se ne možete omesti, zaboravite sve...
U flowu se stvaraju genijalna djela, složeni zadaci se obavljaju u tren oka, dolaze otkrića. Kako to postići? Postavite dogovore sa sobom.
Prvo, svjesno dodijelite dovoljno vremena i 100% pažnje važnim zadacima.
Organizirajte kontakte i postavite prioritete
Britanski antropolog Robin Dunbar došao je do zaključka, nakon godina istraživanja, da broj društvenih odnosa koje osoba može održavati bez oštećenja mentalnog i fizičkog zdravlja ne prelazi 150.
Osim toga, “bliski krug” ne bi trebao uključivati više od 15 osoba. Ovaj broj kontakata (može biti i manje!) vrijedi uložiti.
Što dublje je emocionalna povezanost, češće ćemo doživljavati sreću i zadovoljstvo životom.
Čak i uz beskonačnu listu neizvršenih zadataka.
