Materijalna prokletstvo čovječanstva: Zašto bogatstvo ne donosi sreću

Njemački znanstvenici nedavno su objavili zanimljive podatke: u posljednjih 50 godina Nijemci su postali u prosjeku 400% bogatiji, no broj ljudi koji pate od depresije porastao je za 38%. Zašto se to događa? Zašto bogatstvo ne donosi automatski sreću? Ovo fenomen ja nazivam materijalnim prokletstvom čovječanstva.

Više bogatstva, manje sreće

Njemački znanstvenici nedavno su objavili zanimljive podatke: u posljednjih 50 godina Nijemci su postali u prosjeku 400% bogatiji, no broj ljudi koji pate od depresije porastao je za 38%. Zašto se to događa? Zašto bogatstvo ne donosi automatski sreću? Ovo fenomen ja nazivam materijalnim prokletstvom čovječanstva.

Početak materijalnog prokletstva

Sve je počelo prije gotovo stoljeća u Sjedinjenim Državama. Henry Ford postao je najbogatiji čovjek na svijetu zahvaljujući revoluciji u proizvodnji automobila. Njegov uspjeh inspirirao je druge poduzetnike na stvaranje ikoničnih marki poput Cadillac, Chevrolet, Buick i Dodge. Automobili su preplavili tržište. No, s vremenom su prodaje počele padati. Tada su marketinški stručnjaci smislili lukav način: učiniti da vlasnici starih automobila osjećaju manjkavost.

Proizvođači su počeli izbacivati novi modeli svake godine, stvarajući stalnu potrebu za nadogradnjom. Ova se strategija proširila na druge industrije: odjeću, kozmetiku, obuću. Ljudska duša završila je u nekoj vrsti pakla, iako je svijet izvana izgledao savršeno.

Manipulacije modernog tržišta

Danas to vidimo svugdje: tinejdžeri preziru one koji si ne mogu priuštiti modernu odjeću. Brendovi izbacuju nove kolekcije dvaput godišnje, diktirajući trendove poput „zelena je u modi ove sezone“. Cilj je povećati prodaju i učiniti da prošlogodišnje kupnje izgledaju zastarjelo.

Globalne korporacije manipuliraju sviješću potrošača, trošeći 500 milijardi dolara godišnje na oglašavanje. Za perspektivu, rješavanje globalne gladi koštalo bi samo 50 milijardi dolara godišnje. Ove brojke pokazuju kako ogromni resursi mogu aktivno učiniti čovječanstvo nesretnim.

Nerealna očekivanja i trka štakora

Pravi problem nije samo što bacamo dobre stvari. Tragedija leži u nerealnim očekivanjima. Kupnja novog automobila donosi sreću samo na jedan dan. Ako vaši prijatelji kupe bolje vozilo, ta sreća nestaje. Uvučeni smo u trku štakora, jureći za novitetima i nesvjesno stvarajući vlastitu nesreću.

Osobno cijenim svoje stare stvari. Neki džemperi i tenisice služe mi više od desetljeća. No, za formalne događaje ili poslovne sastanke, prisiljeni smo udovoljiti vanjskim očekivanjima. Prvi dojam još uvijek je važan. Međutim, što smo svjesniji i fokusiraniji na osobni razvoj, to više uzdižemo iznad ove ludosti. Kao što je rekao Sokrat: „U životu postoji samo jedno dobro — znanje — i jedno zlo — neznanje.”