Postoje ljudi nakon razgovora s kojima pomislimo: „Napokon, s ovom osobom sve je jednostavno.” Nisu nužno najpametniji u prostoriji. Ne hvale se stalno svojim uspjesima, ne pokušavaju se svima svidjeti i ne moraju nužno biti na rukovodećim pozicijama.
Ali s njima je ugodno raditi.
Znaš da neće nestati u najvažnijem trenutku, da neće prebaciti vlastitu pogrešku na tebe i da običan poslovni sastanak neće pretvoriti u psihološki triler.
Dobra je vijest da takva reputacija nije nikakva magija niti urođeni talent. Gradi se kroz male svakodnevne navike.
Evo devet takvih navika.
Drži riječ — ili nemoj obećavati
Najjednostavniji način da uništiš svoj profesionalni ugled jest da redovito obećavaš više nego što stvarno možeš napraviti.
„Nema problema, bit će gotovo do večeras.”
„Da, naravno, ja ću to preuzeti.”
„Sutra će sve biti spremno.”
Zvuči samouvjereno. Ali ako riječi redovito ne prate rezultati, ljudi će vrlo brzo prestati imati povjerenja u tebe.
Pouzdana osoba ponaša se drugačije: prije nego što nešto obeća, realno procijeni svoje mogućnosti.
A ako se okolnosti promijene, ne skriva se.
Poruka kolegi poput: „Neću stići završiti do 17 sati, ali mogu to riješiti sutra do 11” mnogo je profesionalnija od šutnje do posljednje minute.
Cilj nije izgledati kao osoba koja može sve. Cilj je biti osoba na koju se drugi zaista mogu osloniti.
Poštuj tuđe vrijeme
Pet minuta kašnjenja može izgledati kao sitnica.
Ali zamisli da tih pet minuta uzmeš od deset ljudi.
Ili da zbog tvog kašnjenja netko propusti sljedeći sastanak.
Vrijeme je jedan od rijetkih resursa koji se ne može vratiti. Zato točnost nije samo pitanje lijepog ponašanja. Ona pokazuje profesionalnu zrelost.
Planiraj s određenom rezervom, računaj na moguća kašnjenja, nemoj zakazivati tri sastanka u isto vrijeme i unaprijed upozori druge ako vidiš da nećeš stići ispoštovati rok.
Osoba koja poštuje tuđe vrijeme automatski izaziva više poštovanja.
Nauči davati kritiku nakon koje se čovjek želi poboljšati
Postoje dvije vrste povratne informacije.
Prva:
„Sve si napravio pogrešno.”
Druga:
„Ovaj dio je već dobro napravljen. Ali ako promijenimo X i dodamo Y, rezultat će biti puno bolji.”
Pogodi s kim ćeš poželjeti ponovno raditi.
Konstruktivna povratna informacija ne bi trebala poniziti osobu. Njezina je svrha pomoći joj da uoči problem i shvati što se može napraviti bolje.
Govori o konkretnim postupcima i rezultatima, a ne o karakteru osobe.
Ne govori: „Neodgovoran si”, nego: „Izvještaj je stigao dva dana kasnije i zbog toga nismo uspjeli na vrijeme provjeriti podatke.”
Razlika je ogromna.
Ne pretvaraj svaku raspravu u svjetsko prvenstvo u tome tko je u pravu
Da, možda si u pravu.
Ali i druga osoba može biti u pravu.
A ponekad ste oboje u krivu.
Profesionalno okruženje nije mjesto u kojem moraš pobijediti u svakoj raspravi. Puno je važnije pronaći rješenje koje će funkcionirati.
Saslušaj argumente, postavljaj pitanja i dopusti mogućnost da promijeniš vlastiti stav.
Pravo samopouzdanje ne izgleda kao: „Ja sve znam.”
Ono izgleda ovako:
„Uvjeri me. Spreman sam saslušati.”
Ironija je u tome što ljudi koji se ne boje preispitati vlastito mišljenje često djeluju puno kompetentnije od onih koji ga tvrdoglavo brane do kraja.
Ne čekaj da ti netko objasni svaki sljedeći korak
Inicijativa je jedna od najvrjednijih profesionalnih osobina.
Ako vidiš problem — predloži rješenje.
Ako primijetiš da je kolega preopterećen — pitaj treba li pomoć.
Ako se neki proces može pojednostaviti — predloži alternativu.
Ali postoji važan detalj: inicijativa ne znači želju da se miješaš baš u sve.
Ne moraš trčati uredom sa zastavom i vikati: „Sad ću ja sve spasiti!”
Prava inicijativa znači sposobnost da uočiš priliku za poboljšanje situacije i preuzmeš odgovornost za konkretnu akciju.
Nauči reći: „Da, to je moja pogreška”
To je jedna od najjačih profesionalnih rečenica.
I jedna od najtežih.
Kada osoba pogriješi, često se odmah aktivira njezin unutarnji odvjetnik:
„Nisu mi prenijeli informacije.”
„Mislio sam da će on to napraviti.”
„Došlo je do problema u sustavu.”
„Pogrešno su me razumjeli.”
Ponekad je to doista istina.
Ali ako je pogreška tvoja, puno je snažnije to otvoreno priznati.
Još bolje — odmah dodaj:
„Evo što se dogodilo. Evo kako ću to ispraviti. I evo što ću napraviti da se to više ne ponovi.”
Takva reakcija ne čini te slabijim.
Naprotiv, pokazuje zrelost.
Svi griješe. Ali ne znaju se svi profesionalno ponašati nakon pogreške.
Pomaži drugima, ali nemoj glumiti uredskog spasitelja
Timski rad funkcionira kada kolege ne doživljavaju jedni druge kao konkurente koje treba ostaviti same s njihovim problemima.
Ako znaš kako riješiti problem — podijeli svoje znanje.
Ako vidiš da kolega ne stiže — ponudi pomoć.
Ako možeš podijeliti koristan kontakt ili alat — učini to.
Ali važno je zadržati ravnotežu.
Pomoć ne znači da stalno trebaš raditi tuđi posao.
U suprotnom se vrlo brzo možeš pretvoriti iz vrijednog kolege u osobu kojoj svi jednostavno prebacuju svoje zadatke.
Prava pomoć čini oboje jačima.
Ne dopusti da ti mozak ode u mirovinu s 30 godina
Svijet se mijenja brže nego što mnogi uspijevaju primijetiti.
Nove tehnologije, umjetna inteligencija, alati za automatizaciju i novi načini rada — ono što je danas prednost sutra bi moglo postati osnovni zahtjev.
Zato se pravi profesionalac ne zaustavlja nakon prvog uspjeha.
Čitaj.
Isprobavaj nove alate.
Razgovaraj s ljudima iz drugih područja.
Upoznaj srodne profesije.
Griješi.
Počni ponovno.
Najvrjednija nije osoba koja je jednom stekla ogromnu količinu znanja, nego ona koja zna neprestano obnavljati i nadograđivati svoje znanje.
Slušaj kao da te stvarno zanima
Mnogi ljudi zapravo ne slušaju.
Samo čekaju pauzu kako bi mogli početi govoriti.
Sugovornik priča o problemu, a ti već u glavi pripremaš vlastiti odgovor.
To se vrlo lako primijeti.
Aktivno slušanje funkcionira drugačije. Postavljaš pitanja za pojašnjenje, vlastitim riječima ponavljaš glavnu misao, reagiraš na ono što je rečeno i pokušavaš razumjeti što je drugoj osobi zapravo potrebno.
Na primjer, umjesto:
„Dobro, razumijem.”
možeš pitati:
„Jesam li dobro razumio da je glavni problem trenutačno u rokovima, a ne u resursima?”
Jedna takva rečenica ponekad može uštedjeti sat vremena dopisivanja.
A još važnije, pokazuje sugovorniku jednu jednostavnu stvar: stvarno si ga saslušao.
