Zašto je biti radoholičar neisplativo i čak štetno
Radoholičari se mogu pronaći u svim profesijama: od slobodnih radnika koji rade s laptopom na plaži, do sportaša koji prolaze kroz dvostruke treninge, ili menadžera koji pregledavaju izvještaje u nedjelju navečer. Iako predanost i ambicija mogu biti hvalevrijedni, rad ponekad može postati nešto što proždire cijeli život.
Radoholičari se mogu pronaći u svim profesijama: od slobodnih radnika koji rade s laptopom na plaži, do sportaša koji prolaze kroz dvostruke treninge, ili menadžera koji pregledavaju izvještaje u nedjelju navečer. Iako predanost i ambicija mogu biti hvalevrijedni, rad ponekad može postati nešto što proždire cijeli život.
Prema nedavnim studijama, oko 15% radnika pati od radoholizma. To obično počinje s ambicijama, perfekcionizmom ili jednostavnom željom za bonusom. S vremenom, zdrava radna etika može se pretvoriti u ovisnost s dalekosežnim posljedicama.
Što je radoholičarstvo i što nije
Danas se radoholičarstvo smatra ovisnošću koja može zahvatiti određene ljude i profesije. Posljedice su gotovo uvijek negativne, zbog čega stručnjaci za sigurnost na radu sve više zvone na uzbunu.
Suvremeni svijet podrazumijeva stalnu dostupnost radnika. Ljudi mogu biti bilo gdje, ali poruka u aplikaciji za razmjenu poruka ili neočekivani poziv može ih dohvatiti na odmoru, za obiteljskim stolom ili čak u bolnici.
Istraživači sa Sveučilišta u Eindhovenu u Nizozemskoj objavili su izvještaj u kojem analiziraju znakove radoholičara. Važno je napomenuti da se pojam često pogrešno tumači.
Neki ljudi rade prekovremeno jer su stvarno strastveni prema svom poslu ili traže smisao života. Drugi su prisiljeni raditi više zbog financijskih obaveza. Treći su spremni privremeno uložiti dodatne napore za napredovanje u karijeri. Sve to nije problem radoholičara, koji obuhvaća četiri aspekta: motivaciju, misli, emocije i ponašanje.
Radoholičar ima unutarnju motivaciju za rad koja nije povezana s izravnom potrebom. Sve njihove misli usredotočene su na rad, što otežava odmor.
Tko je skloniji radoholičarstvu
Opsežna anketa provedena u zapadnoj Europi pokazuje da radoholičarstvo može zahvatiti ljude neovisno o njihovom zanimanju ili razini prihoda. Advokati, specijalisti za ljudske resurse, odgajatelji i poduzetnici mogu postati radoholičari.
Neki ljudi objašnjavaju svoju radnu etiku strahom od povratka u siromaštvo, dok drugi osjećaju potrebu da postignu nove visine. Žene pokazuju nešto veću sklonost radoholičarstvu, a samozaposleni i radnici na daljinu su posebno ranjivi zbog stalne dostupnosti svog radnog mjesta.
Programi poput Zooma i Telegrama brišu granice, pretvarajući bilo koje mjesto u radni prostor. To je postalo posebno uočljivo tijekom pandemije COVID-19, a problem se samo pogoršao.
Posljedice radoholičarstva
Iako radoholičarstvo može donijeti kratkoročne koristi, dugoročne posljedice su destruktivne. Radoholičar često obavlja zadatke na zadovoljavajućoj razini, bez značajnog profesionalnog napretka.
Stalna iscrpljenost dovodi do pogrešaka koje štete kolegama i organizaciji. Radoholičarstvo također se povezuje s nezadovoljstvom životom i utječe na osobne odnose i osobni razvoj.
Na kraju, radoholičarstvo zamjenjuje sav slobodan vrijeme za rad, koji se često obavlja polovično. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i burnouta.
Neka vaša težnja za uspjehom ne bude na račun vašeg zdravlja i privatnog života. Pronađite ravnotežu između rada i odmora kako biste očuvali produktivnost i blagostanje.
Zašto je biti radoholičar neisplativo i čak štetno
Radoholičari se mogu pronaći u svim profesijama: od slobodnih radnika koji rade s laptopom na plaži, do sportaša koji prolaze kroz dvostruke treninge, ili menadžera koji pregledavaju izvještaje u nedjelju navečer. Iako predanost i ambicija mogu biti hvalevrijedni, rad ponekad može postati nešto što proždire cijeli život.
Radoholičari se mogu pronaći u svim profesijama: od slobodnih radnika koji rade s laptopom na plaži, do sportaša koji prolaze kroz dvostruke treninge, ili menadžera koji pregledavaju izvještaje u nedjelju navečer. Iako predanost i ambicija mogu biti hvalevrijedni, rad ponekad može postati nešto što proždire cijeli život.
Prema nedavnim studijama, oko 15% radnika pati od radoholizma. To obično počinje s ambicijama, perfekcionizmom ili jednostavnom željom za bonusom. S vremenom, zdrava radna etika može se pretvoriti u ovisnost s dalekosežnim posljedicama.
Što je radoholičarstvo i što nije
Danas se radoholičarstvo smatra ovisnošću koja može zahvatiti određene ljude i profesije. Posljedice su gotovo uvijek negativne, zbog čega stručnjaci za sigurnost na radu sve više zvone na uzbunu.
Suvremeni svijet podrazumijeva stalnu dostupnost radnika. Ljudi mogu biti bilo gdje, ali poruka u aplikaciji za razmjenu poruka ili neočekivani poziv može ih dohvatiti na odmoru, za obiteljskim stolom ili čak u bolnici.
Istraživači sa Sveučilišta u Eindhovenu u Nizozemskoj objavili su izvještaj u kojem analiziraju znakove radoholičara. Važno je napomenuti da se pojam često pogrešno tumači.
Neki ljudi rade prekovremeno jer su stvarno strastveni prema svom poslu ili traže smisao života. Drugi su prisiljeni raditi više zbog financijskih obaveza. Treći su spremni privremeno uložiti dodatne napore za napredovanje u karijeri. Sve to nije problem radoholičara, koji obuhvaća četiri aspekta: motivaciju, misli, emocije i ponašanje.
Radoholičar ima unutarnju motivaciju za rad koja nije povezana s izravnom potrebom. Sve njihove misli usredotočene su na rad, što otežava odmor.
Tko je skloniji radoholičarstvu
Opsežna anketa provedena u zapadnoj Europi pokazuje da radoholičarstvo može zahvatiti ljude neovisno o njihovom zanimanju ili razini prihoda. Advokati, specijalisti za ljudske resurse, odgajatelji i poduzetnici mogu postati radoholičari.
Neki ljudi objašnjavaju svoju radnu etiku strahom od povratka u siromaštvo, dok drugi osjećaju potrebu da postignu nove visine. Žene pokazuju nešto veću sklonost radoholičarstvu, a samozaposleni i radnici na daljinu su posebno ranjivi zbog stalne dostupnosti svog radnog mjesta.
Programi poput Zooma i Telegrama brišu granice, pretvarajući bilo koje mjesto u radni prostor. To je postalo posebno uočljivo tijekom pandemije COVID-19, a problem se samo pogoršao.
Posljedice radoholičarstva
Iako radoholičarstvo može donijeti kratkoročne koristi, dugoročne posljedice su destruktivne. Radoholičar često obavlja zadatke na zadovoljavajućoj razini, bez značajnog profesionalnog napretka.
Stalna iscrpljenost dovodi do pogrešaka koje štete kolegama i organizaciji. Radoholičarstvo također se povezuje s nezadovoljstvom životom i utječe na osobne odnose i osobni razvoj.
Na kraju, radoholičarstvo zamjenjuje sav slobodan vrijeme za rad, koji se često obavlja polovično. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i burnouta.
Neka vaša težnja za uspjehom ne bude na račun vašeg zdravlja i privatnog života. Pronađite ravnotežu između rada i odmora kako biste očuvali produktivnost i blagostanje.
