Koliko vrijednosti profesija donosi društvu? Iznenađujući rezultati istraživanja

Čini se da visoka plaća predstavlja znak uspjeha i važnosti profesije. Ali što ako prihod ne odražava uvijek stvarnu korist koju osoba donosi društvu? Studija New Economics Foundation iz Ujedinjenog Kraljevstva baca svjetlo na ovo pitanje koristeći metodu „analize društvenog povrata na ulaganje”. Ovo istraživanje nam pomaže razumjeti kako različite profesije, bilo one visokoplaćene ili niskoplaćene, pozitivno ili negativno utječu na društvo. Rezultati su bili iznenađujući.

Čini se da visoka plaća predstavlja znak uspjeha i važnosti profesije. Ali što ako prihod ne odražava uvijek stvarnu korist koju osoba donosi društvu? Studija New Economics Foundation iz Ujedinjenog Kraljevstva baca svjetlo na ovo pitanje koristeći metodu „analize društvenog povrata na ulaganje”. Ovo istraživanje nam pomaže razumjeti kako različite profesije, bilo one visokoplaćene ili niskoplaćene, pozitivno ili negativno utječu na društvo. Rezultati su bili iznenađujući.

Novac i vrijednost: Obrnuta proporcija?

Studija pokriva šest profesija: tri visokoplaćene i tri niskoplaćene. Evo što su podaci otkrili:

Bankar

S prosječnom plaćom od oko pet milijuna funti godišnje, ova profesija uništava oko sedam funti javne vrijednosti za svaku zarađenu funtu. To bi moglo biti povezano s financijskim krizama ili špekulacijama koje utječu na ekonomiju.

Direktor oglašavanja

S plaćom od oko petsto tisuća funti godišnje, ova profesija uništava oko 11,5 funti javne vrijednosti za svaku zarađenu funtu. Unatoč svojoj kreativnosti, oglašavanje često manipulira umovima potrošača i potiče pretjeranu potrošnju.

Računovođa

S godišnjom plaćom od oko sto dvadeset i pet tisuća funti, ova profesija također uništava oko 11,2 funti javne vrijednosti za svaku zarađenu funtu. Kompleksni sustavi porezne optimizacije i računovodstvene manipulacije vjerojatno su razlozi za ovaj negativan utjecaj.

Pogledajmo sada niskoplaćene profesije:

Bolnički pomoćnik

S plaćom od oko trinaest tisuća funti godišnje, bolnički pomoćnici donose oko deset funti javne vrijednosti za svaku zarađenu funtu. Tijekom pandemije postalo je jasno da su ti radnici pravi „oslonac” zdravstvenog sustava.

Radnik u upravljanju otpadom

S skromnom plaćom od dvanaest tisuća petsto funti godišnje, ovi ljudi donose oko dvanaest funti vrijednosti društvu za svaku zarađenu funtu. Njihov rad je ključan za okoliš i javno zdravlje.

Odgojitelj u vrtiću

S plaćom od oko jedanaest tisuća petsto funti godišnje, odgojitelji donose oko sedam funti javne vrijednosti za svaku zarađenu funtu. Oni oblikuju budućnost društva brinući o najranjivijima – djeci.

Proturječni zaključci: Što je veća plaća, manja je korist?

Studija pokazuje da neke visokoplaćene profesije negativno utječu na društvo, dok niskoplaćeni radnici, naprotiv, donose ogromnu vrijednost. Javlja se paradoks: oni koji najmanje zarađuju često najviše pridonose društvu.

Naravno, autori studije priznaju da njihove metode mogu biti subjektivne i da njihovi izračuni obuhvaćaju ekstremne primjere zaposlenja. Ipak, u njihovim zaključcima ima nešto važno: moderna ekonomija ne nagrađuje uvijek pravedno društveno korisni rad.

Zašto se to događa?

To postavlja pitanje kako društvo vrednuje rad. Visokoplaćene profesije često su povezane s korporativnim interesima i maksimizacijom profita, dok niskoplaćeni radnici obavljaju poslove koji izravno utječu na kvalitetu života ljudi. Ali potražnja za takvim radnicima često je podcijenjena. Ljudi koji brinu o bolesnima, djeci ili osiguravaju čistoću i red obavljaju ključan posao, ali se njihov doprinos rijetko adekvatno nagrađuje.

Studija New Economics Foundation-a potiče nas na razmišljanje o tome kako vrednujemo rad. Možda je vrijeme da preispitamo svoje prioritete i zapitamo se zašto oni koji društvu donose najviše koristi zarađuju najmanje.