Prokletstvo znanja: zašto nas ne razumiju?
Svi smo se barem jednom našli u situaciji kad nam se čini da govorimo sasvim očite stvari, ali nas sugovornik gleda s potpunim nerazumijevanjem. To nije zato što je netko od nas manje inteligentan ili pažljiv, nego zbog fenomena koji psiholozi nazivaju „prokletstvo znanja“.
Svi smo se barem jednom našli u situaciji kad nam se čini da govorimo sasvim očite stvari, ali nas sugovornik gleda s potpunim nerazumijevanjem. To nije zato što je netko od nas manje inteligentan ili pažljiv, nego zbog fenomena koji psiholozi nazivaju „prokletstvo znanja“.
Što je „prokletstvo znanja“?
Prokletstvo znanja je kognitivna pristranost koja nam otežava razumijevanje kako ljudi s manje znanja percipiraju informacije. Kada nešto dobro znamo, postaje nevjerojatno teško zamisliti kako je to ne znati ono što mi znamo. Osim toga, to utječe i na način kako objašnjavamo i dijelimo informacije s drugima.
Nagovještaji i nesporazumi
Klasičan primjer je nesposobnost da prenesemo nagovještaj. Uvjereni smo da je naš nagovještaj sasvim jasan, ali sugovornik, koji nema naše znanje ili kontekst, jednostavno ne razumije. To vodi do frustracije jer mislimo da je nagovještaj očit, a osoba ne reagira. Ali problem nije u njezinoj inteligenciji – osoba koja daje nagovještaj jednostavno ne shvaća koliko je drugima teško dešifrirati ono što im je očito.
Posao i komunikacija s klijentima
Situacija postaje još složenija kada je u pitanju posao. Zamislite da ste stručnjak koji je unajmljen za određeni zadatak, na primjer, za popravak uređaja. Problem vam je jasan i vidite sve složenosti u njegovom rješavanju. No klijent, koji nema tehničko znanje, iskreno ne razumije zašto takav „jednostavan“ popravak zahtijeva toliko vremena i novca. Ovdje naša stručnost može postati prepreka za učinkovitu komunikaciju. Toliko smo uronjeni u detalje da zaboravljamo kako klijent vidi samo površinu.
Izazovi javnog govora
Javni nastupi još su jedno područje gdje se prokletstvo znanja posebno ističe. Kad pripremamo prezentaciju ili govor, javljaju se iskušenja da objasnimo svaki mali detalj kako ništa važno ne bismo propustili. Bilo kakvo pojednostavljenje čini se katastrofalnim: kako možemo govoriti o ovome bez objašnjavanja svih nijansi? Zaboravljamo da publika nema sve informacije koje mi imamo. Za njih, naša složena terminologija i duboki detalji mogu postati prepreka za razumijevanje.
Kako izbjeći prokletstvo znanja?
Prvi korak je prepoznati ga. Shvatiti da svi ne vide svijet kao mi već je pola uspjeha. Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako poboljšati komunikaciju:
Pojednostavite. Nemojte se bojati govoriti jednostavnije nego što mislite da je potrebno. Ljudi lakše usvajaju kratka i jasna objašnjenja.
Provjerite povratne informacije. Postavljajte pitanja kako biste bili sigurni da ste ispravno shvaćeni. To vam omogućuje da prilagodite svoje objašnjenje ako je potrebno.
Koristite primjere. Primjeri pomažu pojasniti apstraktne ideje stavljanjem u poznati kontekst.
Na kraju, da bismo zaista razumjeli drugu osobu, ponekad moramo izaći izvan okvira vlastitog znanja i pokušati svijet vidjeti očima početnika.
Prokletstvo znanja: zašto nas ne razumiju?
Svi smo se barem jednom našli u situaciji kad nam se čini da govorimo sasvim očite stvari, ali nas sugovornik gleda s potpunim nerazumijevanjem. To nije zato što je netko od nas manje inteligentan ili pažljiv, nego zbog fenomena koji psiholozi nazivaju „prokletstvo znanja“.
Svi smo se barem jednom našli u situaciji kad nam se čini da govorimo sasvim očite stvari, ali nas sugovornik gleda s potpunim nerazumijevanjem. To nije zato što je netko od nas manje inteligentan ili pažljiv, nego zbog fenomena koji psiholozi nazivaju „prokletstvo znanja“.
Što je „prokletstvo znanja“?
Prokletstvo znanja je kognitivna pristranost koja nam otežava razumijevanje kako ljudi s manje znanja percipiraju informacije. Kada nešto dobro znamo, postaje nevjerojatno teško zamisliti kako je to ne znati ono što mi znamo. Osim toga, to utječe i na način kako objašnjavamo i dijelimo informacije s drugima.
Nagovještaji i nesporazumi
Klasičan primjer je nesposobnost da prenesemo nagovještaj. Uvjereni smo da je naš nagovještaj sasvim jasan, ali sugovornik, koji nema naše znanje ili kontekst, jednostavno ne razumije. To vodi do frustracije jer mislimo da je nagovještaj očit, a osoba ne reagira. Ali problem nije u njezinoj inteligenciji – osoba koja daje nagovještaj jednostavno ne shvaća koliko je drugima teško dešifrirati ono što im je očito.
Posao i komunikacija s klijentima
Situacija postaje još složenija kada je u pitanju posao. Zamislite da ste stručnjak koji je unajmljen za određeni zadatak, na primjer, za popravak uređaja. Problem vam je jasan i vidite sve složenosti u njegovom rješavanju. No klijent, koji nema tehničko znanje, iskreno ne razumije zašto takav „jednostavan“ popravak zahtijeva toliko vremena i novca. Ovdje naša stručnost može postati prepreka za učinkovitu komunikaciju. Toliko smo uronjeni u detalje da zaboravljamo kako klijent vidi samo površinu.
Izazovi javnog govora
Javni nastupi još su jedno područje gdje se prokletstvo znanja posebno ističe. Kad pripremamo prezentaciju ili govor, javljaju se iskušenja da objasnimo svaki mali detalj kako ništa važno ne bismo propustili. Bilo kakvo pojednostavljenje čini se katastrofalnim: kako možemo govoriti o ovome bez objašnjavanja svih nijansi? Zaboravljamo da publika nema sve informacije koje mi imamo. Za njih, naša složena terminologija i duboki detalji mogu postati prepreka za razumijevanje.
Kako izbjeći prokletstvo znanja?
Prvi korak je prepoznati ga. Shvatiti da svi ne vide svijet kao mi već je pola uspjeha. Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako poboljšati komunikaciju:
Pojednostavite. Nemojte se bojati govoriti jednostavnije nego što mislite da je potrebno. Ljudi lakše usvajaju kratka i jasna objašnjenja.
Provjerite povratne informacije. Postavljajte pitanja kako biste bili sigurni da ste ispravno shvaćeni. To vam omogućuje da prilagodite svoje objašnjenje ako je potrebno.
Koristite primjere. Primjeri pomažu pojasniti apstraktne ideje stavljanjem u poznati kontekst.
Na kraju, da bismo zaista razumjeli drugu osobu, ponekad moramo izaći izvan okvira vlastitog znanja i pokušati svijet vidjeti očima početnika.
