8 pregleda koje bi trebao redovito raditi ako pušiš

Pušenje je osjetljiva tema. Naša redakcija ne želi poticati ovu naviku, ali razumijemo da je odvikavanje od pušenja često vrlo teško. Za neke je cigareta jedini način da se nose sa stresom, a drugima jednostavno nedostaje motivacija. Ovisnost se razvija na kemijskoj razini i prestati pušiti može biti veliki izazov.

Pušenje je osjetljiva tema. Naša redakcija ne želi poticati ovu naviku, ali razumijemo da je odvikavanje od pušenja često vrlo teško. Za neke je cigareta jedini način da se nose sa stresom, a drugima jednostavno nedostaje motivacija. Ovisnost se razvija na kemijskoj razini i prestati pušiti može biti veliki izazov.

Moguće je i da si prestao pušiti, ali si tu naviku imao godinama. U tom slučaju, vrlo je važno obratiti pažnju na određene zdravstvene aspekte. Prikupili smo najopasnije bolesti povezane s pušenjem i objasnit ćemo koje preglede bi trebao raditi kako bi ih pratio. Zapamti, najbolja prevencija je prestanak pušenja.

1. Izračun apsolutnog rizika smrti od kardiovaskularnih bolesti prema SCORE ljestvici

Kardiovaskularne bolesti su jedna od najčešćih i najozbiljnijih posljedica pušenja: infarkti, moždani udari i rupture aneurizme često završavaju fatalno za dugogodišnje pušače. Posjeti svog liječnika opće prakse i izračunaj svoj apsolutni rizik smrti od ovih bolesti prema SCORE ljestvici. Obično se ovaj pregled radi od 40. godine, ali ako pušiš, možeš započeti i ranije. Liječnik će ti izmjeriti tlak i druge parametre te zatražiti nekoliko analiza.

2. Skrining aneurizme trbušne aorte

Meta-analiza Cochrane pokazala je da ultrazvuk za otkrivanje aneurizmi smanjuje rizik smrti, barem kod muškaraca. Ako pušiš, povećavaš rizik od aneurizme, a njen prekid zahtijeva hitnu hospitalizaciju i operaciju. Skrining se obično provodi kod osoba starijih od 60 godina, ali možeš razgovarati s liječnikom o ranijem početku testiranja.

3. Niskodozna CT snimka pluća za skrining raka pluća

Prvo na što se pomisli kod pušenja je rak pluća. Važno je znati da je zlatni standard za skrining niskodozna CT snimka pluća, a ne rentgen. Rentgen ne daje jasnu sliku i prvenstveno se koristi za otkrivanje tuberkuloze. Ako pušiš više od 20 godina i konzumiraš jednu kutiju dnevno, ili si prestao pušiti prije manje od 15 godina, trebali bi godišnje raditi niskodoznu CT snimku pluća kako bi se otkrile najranije promjene.

4. Test na skrivenu krv u stolici ili kolonoskopija za skrining kolorektalnog raka

Pušenje također povećava rizik od kolorektalnog raka. Postoji nekoliko metoda za njegovu detekciju. Test na skrivenu krv u stolici preporučuje se od 40. godine za masovni skrining. Ako je test pozitivan, radi se kolonoskopija. Razgovaraj s liječnikom o tome trebaš li početi ranije ili odmah ići na kolonoskopiju.

5. PAPA test i drugi ginekološki pregledi za žene

Pušenje povećava rizik od brojnih bolesti kod žena: raka jajnika, dojke, vrata maternice i endometrija, kao i smanjuje plodnost i povećava rizik od spontanog pobačaja. Ako pušiš, ne zaboravi na godišnje preglede kod ginekologa. Obavezno radi PAPA test za skrining raka vrata maternice. Razgovaraj o dodatnim pretragama (npr. mamografiji) koje bi mogla raditi češće ili ranije.

6. Spirometrija i testovi plućne funkcije

Pušači često pate od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) i astme. Posebni problemi su i kod korisnika vape uređaja; bolest EVALI se posljednjih godina sve češće dijagnosticira. Postoje testovi koji pomažu procijeniti funkciju pluća. Reci liječniku da pušiš, poslušat će te stetoskopom i možda napraviti spirometriju. Ako imaš simptome, mogu te uputiti i na dodatne testove.

7. Krvni testovi za mjerenje razine glukoze

Još jedna česta i opasna bolest koju pušenje potiče je tip 2 dijabetesa. Kako bi se promjene u metabolizmu otkrile na vrijeme, liječnik će naručiti specifične krvne pretrage. Mjerenje glukoze u krvi u jednom trenutku nije dovoljno. Prema standardima, radit će se test na glikirani hemoglobin i druge analize. Učestalost će odrediti liječnik.

8. Oftalmološki pregledi

Pušenje je povezano s mnogim ozbiljnim očnim bolestima: makularnom degeneracijom, glaukomom, kataraktom i potpunim gubitkom vida. Ako primijetiš promjene u kvaliteti vida, posjeti oftalmologa. Preporučuje se mjerenje očnog tlaka nakon 40. godine radi smanjenja rizika od glaukoma, ali u tvom slučaju liječnik može predložiti raniji pregled.

Ove preglede trebaju raditi i tvoji najbliži

Pušenje je opasna navika. Međunarodne organizacije poput WHO-a ga smatraju zdravstvenim teretom, i u tome su u pravu. Lako je početi, teško je prestati. Pušenje ne utječe samo na zdravlje pušača, nego i na njegovu djecu i bližnje, jer su i oni izloženi istim rizicima. Sa stranice menscult.net želimo ti uspjeh u prestanku pušenja i smanjenju posljedica. Ako ti je teško, potraži podršku u zajednici ljudi koji prolaze kroz isto. U menscult.net vjerujemo u tebe.