Možeš ne pušiti, gotovo uopće ne jesti fast food i čak redovito ići u teretanu — a istodobno iz dana u dan raditi stvari koje ti nimalo ne pomažu da ostaneš mlad.
Starenje ne počinje jednog određenog jutra kada iznenada primijetiš novu boru u ogledalu. Mnogo češće rezultat je niza sitnica: kroničnog nedostatka sna, beskonačnog skrolanja, manjka kretanja, stalnog stresa i života po principu „odmarat ću se jednom kasnije“.
A najpodmuklije je to što mnoge od tih navika djeluju potpuno normalno.
U nastavku donosimo 12 svakodnevnih obrazaca ponašanja koje vrijedi preispitati ako želiš što dulje ostati energičan, snažan i bistrog uma.
Zaboravio si da vikendi uopće postoje
Raditi sedam dana u tjednu može izgledati kao znak ambicije.
U stvarnosti, tvoje tijelo nije osobito zainteresirano za tvoj plan osvajanja svijeta. Treba mu oporavak.
Stalni rad bez pravih pauza može održavati visoku razinu stresa, pogoršati san, povećati rizik od emocionalne iscrpljenosti i jednostavno ti oduzeti vrijeme za život izvan posla.
Zato odmor nije nagrada za trenutak kada napokon sve završiš.
Odmor je dio normalnog ritma života.
Barem jedan dan bez poslovnih chatova, rokova i beskrajnog „moram još ovo“ ponekad je korisniji od još jednog sata produktivnosti.
Piješ vodu tek kad si već jako žedan
Tijelo neprestano gubi vodu, a nedovoljan unos tekućine može uzrokovati glavobolju, umor, slabiju koncentraciju i druge neugodne simptome.
Posebno je lako zaboraviti na vodu kada cijeli dan provodiš za računalom.
Ne trebaš vodu pretvarati u religiju niti se na silu nalijevati ogromnim količinama. Jednostavnije je da redovito pijenje postane dio svakodnevice: drži vodu pri ruci, pij tijekom dana i ravnaj se prema osjećaju žeđi i vlastitim potrebama.
Ideja da je čaša vode s limunom i morskom soli svako jutro univerzalni „eliksir mladosti“ ipak je pretjerivanje.
Slušalice su ti postale drugi dio lubanje
Radiš sa slušalicama. Putuješ sa slušalicama. Hodaš ulicom — opet slušalice.
Same po sebi slušalice te ne čine starijim. Problem nastaje kada redovito slušaš glazbu na visokoj glasnoći tijekom duljih razdoblja.
To može oštetiti sluh i pridonijeti pojavi tinitusa.
Postoji još jedan detalj: ako satima sjediš pognute glave prema ekranu, problem više nisu slušalice, nego držanje tijela. Napet vrat, nepomičnost i višesatno sjedenje teško da će ti pomoći da se osjećaš energičnije.
Pravilo je zato jednostavno: umjerena glasnoća, redovite pauze i pravilno držanje.
Misliš da je trening snage samo za bodybuildere
Nakon 30. godine mišići više nisu samo način da bolje izgledaš pred ogledalom.
Trening snage pomaže očuvati mišićnu masu, snagu, funkcionalnost i zdravlje kostiju. Redovita tjelesna aktivnost općenito je povezana i s manjim rizikom od brojnih kroničnih bolesti.
I ne treba ti petodnevni program s dva sata provedenih u teretani svaki dan.
Čučnjevi, sklekovi, zgibovi, vježbe s bučicama ili sprave za vježbanje već su sasvim dobar početak.
Mišići nisu samo stvar estetike. Oni su tvoja rezerva snage za budućnost.
Živiš kao da ti je stres profesija
Problem nije u tome što si ponekad nervozan.
Problem nastaje kada živčani sustav gotovo nikada ne dobije signal: „Sve je u redu, opasnost je prošla.“
Kronični stres povezan je s poremećajima spavanja, povećanim rizikom od anksioznih i depresivnih stanja te nizom drugih fizičkih problema.
I ne moraš postati majstor meditacije.
Ponekad je dovoljno redovito hodati, dovoljno spavati, vježbati, provoditi vrijeme s prijateljima i barem nekoliko minuta dnevno odložiti telefon.
I tvoj mozak ima pravo na način rada u zrakoplovu.
Zube pereš ujutro, ali navečer „nekako zaboraviš“
To je mala navika s vrlo dugim posljedicama.
Nedovoljna oralna higijena povećava rizik od karijesa i bolesti desni. Kronična upala desni povezana je i s drugim zdravstvenim problemima.
Zato večernje pranje zuba nije samo kozmetički ritual prije spavanja.
To je osnovna higijenska navika koja traje svega nekoliko minuta.
Ako možeš potrošiti dvadeset minuta na odabir serije koju ćeš gledati navečer, sigurno možeš pronaći dvije minute za četkicu za zube.
Provjeravaš telefon prije nego što si uopće otvorio oči
Probudio si se.
Poruke.
E-mail.
Vijesti.
Društvene mreže.
Još jedna kartica.
Još jedna obavijest.
I tako je tvoj mozak već primio desetke tuđih problema prije nego što si uopće stigao shvatiti koji je danas dan.
Stalna digitalna stimulacija može otežavati koncentraciju i odmor, dok korištenje ekrana prije spavanja može pogoršati kvalitetu sna.
Pokušaj ponekad ostaviti telefon sa strane.
Ne zauvijek. Samo na neko vrijeme.
Svijet se neće srušiti ako sat vremena ne provjeriš poruke.
Negativnost si pretvorio u životni stil
Postoje ljudi kojima je svaka vijest razlog da kažu kako je sve propalo.
Vrijeme je grozno. Posao je užasan. Ljudi su glupi. Budućnosti nema.
Stalna izloženost negativnim sadržajima i navika neprekidnog razmišljanja o najgorim scenarijima mogu održavati kronični stres i pogoršavati psihičko stanje.
Ne moraš hodati okolo s glupavim osmijehom i pretvarati se da je sve savršeno.
Zdrav optimizam nije poricanje problema.
To je sposobnost da vidiš problem i istodobno se zapitaš: „Što mogu učiniti u vezi s tim?“
Nemaš nijedan plan kojem se stvarno veseliš
Sjećaš li se osjećaja kada su do godišnjeg odmora ostala još dva tjedna?
Probudio bi se i znao: nešto dobro je pred tobom.
Odrasli život ponekad izbriše taj osjećaj i ostavi samo posao, račune i popis obaveza.
Ali mozgu nisu potrebne samo obaveze.
Druženje s prijateljima, putovanje, koncert, planinarenje, novi tečaj ili čak večera u restoranu sljedeće subote — sve su to budući trenuci kojima se možeš veseliti.
Planovi su način da se podsjetiš kako budućnost nije sastavljena samo od rokova.
Tvoj mozak već dugo nije dobio ozbiljan izazov
Ako svaki dan radiš jedno te isto, mozak dobiva vrlo malo novih izazova.
Zato ne trebaš čekati da te pamćenje počne izdavati.
Nauči jezik. Sviraj instrument. Čitaj zahtjevne knjige. Upoznaj novu tehnologiju. Nauči kuhati. Igraj strateške igre.
Nije važno što ćeš odabrati.
Važno je da tvoj mozak ponekad mora iskreno priznati:
„Kvragu, ovo još ne znam.“
Cjeloživotno učenje pomaže očuvati kognitivno zdravlje i sposobnost prilagodbe novim stvarima.
S ljudima komuniciraš uglavnom preko memova
Možeš imati stotine kontakata u telefonu i istodobno gotovo nikoga s kim možeš normalno razgovarati.
Društvena izolacija i usamljenost povezane su s lošijim pokazateljima fizičkog i mentalnog zdravlja.
I ne moraš odmah postati duša svakog društva.
Nazovi starog prijatelja.
Pozovi nekoga na kavu.
Otiđi s nekim u teretanu.
Organiziraj večeru.
Upoznaj ljude izvan posla.
Kvalitetni odnosi jedna su od najboljih investicija u dug i kvalitetan život.
Sjediš toliko da te stolica već smatra dijelom namještaja
Ured.
Automobil.
Stolica.
Kauč.
Krevet.
Ponekad se čini da suvremeni čovjek dnevno napravi manje koraka nego prosječan pas.
Dugotrajno sjedenje i niska razina tjelesne aktivnosti povezani su s lošijim zdravstvenim pokazateljima.
Ali rješenje ne mora biti u tome da odjednom počneš trčati maratone.
Ustani tijekom radnog dana. Hodaj. Koristi stepenice. Radi kratke pauze. Prošeći nakon obroka.
Kretanje tijekom dana važno je čak i ako redovito treniraš.
