O muškoj seksualnosti najčešće se govori ili kroz šale ili kroz krajnosti. Jedni i dalje šire mitove o navodnoj štetnosti masturbacije, dok drugi tvrde da je bilo koja učestalost potpuno normalna. Kao i obično, istina je negdje između.
Sama masturbacija prirodan je dio seksualnosti mnogih ljudi i ne smatra se štetnom za zdravlje. Međutim, postoje situacije kada prestane biti samo način uživanja i počne utjecati na posao, odnose, raspoloženje pa čak i samopouzdanje. Upravo tada vrijedi iskreno postaviti pitanje: je li to još uvijek navika ili ponašanje koje je teško kontrolirati?
Problem nije u količini, nego u kontroli
Prvo što treba razumjeti jest da ne postoji univerzalna „norma”.
Nekome je masturbacija jednom dnevno sasvim uobičajena. Netko drugi to može raditi nekoliko puta tjedno ili čak nekoliko puta dnevno, a da mu to nimalo ne smeta. Sam broj ne govori gotovo ništa.
Važnije je nešto drugo: upravljaš li ti svojom željom ili ona upravlja tobom?
Ako seksualne fantazije, gledanje pornografije ili masturbacija zauzimaju sve više vremena, a pokušaji da ih smanjiš završavaju neuspješno, vrijeme je da obratiš pažnju na svoje ponašanje.
Znakovi koje ne bi trebalo ignorirati
Ponekad tijelo koristi masturbaciju ne zbog seksualnog užitka, nego kao brz način bijega od neugodnih emocija.
Evo nekoliko znakova da bi problem mogao biti ozbiljniji nego što izgleda:
- misli o seksu stalno te odvlače od posla ili učenja;
- osjećaš snažan poriv za masturbacijom kojem je teško odoljeti;
- nakon toga osjetiš olakšanje, ali vrlo brzo dolaze sram ili osjećaj krivnje;
- više puta si pokušao smanjiti učestalost, ali bez uspjeha;
- masturbacija je postala način suočavanja sa stresom, usamljenošću ili tjeskobom;
- zbog toga trpe tvoji odnosi ili svakodnevni život.
Ako prepoznaješ nekoliko ovih znakova, vrijedi istražiti što stoji iza takvog ponašanja.
Zašto mozak traži „još jednom”
Masturbacija aktivira sustav nagrađivanja u mozgu. Nakon orgazma oslobađaju se tvari povezane s osjećajem zadovoljstva i opuštanja. Zato lako može postati univerzalan način da se brzo osjećaš bolje.
Problem nastaje kada mozak zapamti jednostavan obrazac:
stres → masturbacija → kratkotrajno olakšanje.
I zatim ga automatski ponavlja iznova.
Pronađi svoje okidače
Prvi korak je prestati djelovati na autopilotu.
Nekoliko dana promatraj sebe bez osuđivanja. Samo bilježi što se događa.
Zapitaj se:
- što se dogodilo prije nego što se pojavila želja za masturbacijom;
- kakvo ti je bilo raspoloženje;
- jesi li bio dosadno ili usamljen;
- jesi li osjećao tjeskobu ili napetost;
- je li telefon bio pri ruci s otvorenim društvenim mrežama ili pornografijom.
Nakon nekoliko dana možda ćeš primijetiti obrasce koje ranije nisi uočavao.
Ako je to način oslobađanja od stresa, pronađi drugi
Mnogi muškarci zapravo ne traže seks, nego brzo olakšanje.
Zato nije cilj samo zabraniti naviku, nego zamijeniti mehanizam nečim drugim.
Pomoći mogu:
- trening snage ili kardio;
- brza šetnja;
- hladan tuš;
- razgovor s prijateljem;
- glazba ili kreativne aktivnosti;
- bilo koji hobi koji potpuno zaokupi pažnju.
Tjelesna aktivnost posebno je korisna jer također potiče stvaranje tvari povezanih s dobrim raspoloženjem.
Pornografija često pojačava problem
Mnogi muškarci primjećuju da želja za masturbacijom dolazi tek nakon gledanja pornografije ili dugotrajnog pregledavanja eksplicitnog sadržaja.
Zato je korisno napraviti malu pauzu između impulsa i same radnje.
Može pomoći:
- blokirati pornografske stranice na telefonu ili računalu;
- obrisati spremljeni sadržaj;
- ne nositi telefon u krevet;
- večernje skrolanje zamijeniti knjigom ili treningom.
Ponekad je dovoljno samo nekoliko dodatnih minuta da doneseš svjesniju odluku.
Nauči upravljati stresom bez „brzog gumba”
Što je više stresa, to je veća potreba za trenutnim olakšanjem.
Jednostavne navike mogu imati velik učinak:
- 7 do 8 sati sna;
- svakodnevno kretanje;
- manje vremena na društvenim mrežama;
- vježbe disanja ili meditacija;
- razgovor s ljudima kojima vjeruješ.
Kada je živčani sustav manje opterećen, impulzivne želje često postaju slabije.
Najveća pogreška je ratovati protiv sebe
Sram ne rješava kompulzivno ponašanje.
Mnogi muškarci upadnu u začarani krug:
impuls → masturbacija → osjećaj krivnje → stres → novi impuls.
Samokritika samo povećava napetost, zbog koje mozak ponovno traži isti način olakšanja.
Puno je korisnije gledati na ovu situaciju kao na ponašanje koje se može promijeniti, a ne kao na dokaz vlastite „slabosti”.
