Posao od devet do pet: Odakle je došao i zašto nam ne odgovara
Kada pomislimo na posao, većina nas zamišlja ured u kojem ljudi rade od devet ujutro do pet poslijepodne. Ovaj raspored postao je simbol modernog radnog života, ali ako zavirimo u povijest, postaje jasno da je takva rutina relativno nov fenomen.
Kada pomislimo na posao, većina nas zamišlja ured u kojem ljudi rade od devet ujutro do pet poslijepodne. Ovaj raspored postao je simbol modernog radnog života, ali ako zavirimo u povijest, postaje jasno da je takva rutina relativno nov fenomen.
Tko lovi, a tko bere?
Od samog početka ljudske povijesti, muškarci su uvijek težili preuzeti najzanimljivije i najherojskije zadatke. Lov na mamute, izgradnja tvrđava, sudjelovanje u vojnim pohodima — sve su to aktivnosti koje zvuče kao scene iz epskih priča. Zašto? Zato što su to djela o kojima se kasnije priča uz vatru ili u gostionici.
A što je ostalo ženama? Sve ono što je tiše i monotonije. Skupljanje uroda, briga o djeci, održavanje doma. To su poslovi koje treba raditi svaki dan, ali koje vjerojatno neće biti zapisani u kronikama niti opjevani u baladama.
Povijesne paralele
Ova podjela rada nije bila prisutna samo u primitivnim zajednicama, već i u razvijenijim društvima. Feudalni gospodari, na primjer, ponosili su se time što se bore na bojnom polju, dok su se seljaci i sluge bavili poljoprivredom i kućnim poslovima. Međutim, čak ni tada njihov rad nije bio ni blizu današnjemrazumijevanju režima "od devet do pet". Tipični kmet mogao je raditi od zore do sumraka, ali samo određene dane, često povezane s poljoprivrednim sezonama. Većinu vremena radili su samo nekoliko sati dnevno, a ostatak vremena provodili u odmoru, posebno tijekom blagdana.
Zašto nam je teško raditi?
Danas je rad postao strogo reguliran proces. Dolazimo u ured ili tvornicu u isto vrijeme, obavljamo svoje dužnosti prema rasporedu i vraćamo se kući — opet po rasporedu. Ovaj raspored od devet do pet postao je norma za većinu ljudi. Ali zašto se čini tako neprirodnim?
Činjenica je da povijest pokazuje da ljudi nisu navikli raditi u takvom ritmu. Dugo smo živjeli u uvjetima gdje je rad bio spontan, a njegova raspodjela ovisila je o sezoni ili potrebama određenog dana. Stalni nadzor i potreba da se bude "na dužnosti" od jutra do večeri pet dana u tjednu — to nije nešto na što su ljudi evolucijski navikli.
Posao koji ostavlja vrijeme za život
Možda zbog toga toliko ljudi osjeća izgaranje ili nezadovoljstvo svojim radnim životom. Žele više vremena za odmor, obitelj, hobije. Žele posao koji ostavlja prostor za život, umjesto da ga istiskuje.
I ovdje se postavlja pitanje: što ako promijenimo pristup? Možda je vrijeme da se vratimo prirodnijem ritmu gdje se rad i odmor međusobno harmonično nadopunjuju, umjesto da se suprotstavljaju. Povijest pokazuje da ljudi mogu biti produktivni i sretni bez strogog rasporeda.
Posao od devet do pet nije nešto prirodno za nas. To je rezultat promjena koje su se dogodile relativno nedavno. Možda je vrijeme da preispitamo svoj pristup radu i vratimo si pravo na slobodniji i kreativniji životni ritam.
Posao od devet do pet: Odakle je došao i zašto nam ne odgovara
Kada pomislimo na posao, većina nas zamišlja ured u kojem ljudi rade od devet ujutro do pet poslijepodne. Ovaj raspored postao je simbol modernog radnog života, ali ako zavirimo u povijest, postaje jasno da je takva rutina relativno nov fenomen.
Kada pomislimo na posao, većina nas zamišlja ured u kojem ljudi rade od devet ujutro do pet poslijepodne. Ovaj raspored postao je simbol modernog radnog života, ali ako zavirimo u povijest, postaje jasno da je takva rutina relativno nov fenomen.
Tko lovi, a tko bere?
Od samog početka ljudske povijesti, muškarci su uvijek težili preuzeti najzanimljivije i najherojskije zadatke. Lov na mamute, izgradnja tvrđava, sudjelovanje u vojnim pohodima — sve su to aktivnosti koje zvuče kao scene iz epskih priča. Zašto? Zato što su to djela o kojima se kasnije priča uz vatru ili u gostionici.
A što je ostalo ženama? Sve ono što je tiše i monotonije. Skupljanje uroda, briga o djeci, održavanje doma. To su poslovi koje treba raditi svaki dan, ali koje vjerojatno neće biti zapisani u kronikama niti opjevani u baladama.
Povijesne paralele
Ova podjela rada nije bila prisutna samo u primitivnim zajednicama, već i u razvijenijim društvima. Feudalni gospodari, na primjer, ponosili su se time što se bore na bojnom polju, dok su se seljaci i sluge bavili poljoprivredom i kućnim poslovima. Međutim, čak ni tada njihov rad nije bio ni blizu današnjemrazumijevanju režima "od devet do pet". Tipični kmet mogao je raditi od zore do sumraka, ali samo određene dane, često povezane s poljoprivrednim sezonama. Većinu vremena radili su samo nekoliko sati dnevno, a ostatak vremena provodili u odmoru, posebno tijekom blagdana.
Zašto nam je teško raditi?
Danas je rad postao strogo reguliran proces. Dolazimo u ured ili tvornicu u isto vrijeme, obavljamo svoje dužnosti prema rasporedu i vraćamo se kući — opet po rasporedu. Ovaj raspored od devet do pet postao je norma za većinu ljudi. Ali zašto se čini tako neprirodnim?
Činjenica je da povijest pokazuje da ljudi nisu navikli raditi u takvom ritmu. Dugo smo živjeli u uvjetima gdje je rad bio spontan, a njegova raspodjela ovisila je o sezoni ili potrebama određenog dana. Stalni nadzor i potreba da se bude "na dužnosti" od jutra do večeri pet dana u tjednu — to nije nešto na što su ljudi evolucijski navikli.
Posao koji ostavlja vrijeme za život
Možda zbog toga toliko ljudi osjeća izgaranje ili nezadovoljstvo svojim radnim životom. Žele više vremena za odmor, obitelj, hobije. Žele posao koji ostavlja prostor za život, umjesto da ga istiskuje.
I ovdje se postavlja pitanje: što ako promijenimo pristup? Možda je vrijeme da se vratimo prirodnijem ritmu gdje se rad i odmor međusobno harmonično nadopunjuju, umjesto da se suprotstavljaju. Povijest pokazuje da ljudi mogu biti produktivni i sretni bez strogog rasporeda.
Posao od devet do pet nije nešto prirodno za nas. To je rezultat promjena koje su se dogodile relativno nedavno. Možda je vrijeme da preispitamo svoj pristup radu i vratimo si pravo na slobodniji i kreativniji životni ritam.
