Zašto činjenice ne uvjeravaju

Misliš li da istina uvijek pobjeđuje? Da je dovoljno iznijeti par dobrih argumenata i ljudi će promijeniti mišljenje? Zaboravi. Svijet ne funkcionira tako. Činjenice ne mijenjaju uvjerenja. One su poput čavala: dobre za učvršćivanje konstrukcije, ali ne i za rušenje stare.

Misliš li da istina uvijek pobjeđuje? Da je dovoljno iznijeti par dobrih argumenata i ljudi će promijeniti mišljenje? Zaboravi. Svijet ne funkcionira tako. Činjenice ne mijenjaju uvjerenja. One su poput čavala: dobre za učvršćivanje konstrukcije, ali ne i za rušenje stare.

Ljudski mozak je programiran da vidi ono što želi vidjeti. Jednostavan primjer: krema za osip. Istraživanja pokazuju da se 84% ljudi oporavi bez nje, dok se samo 75% oporavi s njom. No većina ljudi pogleda brojke, ne analizira ih i zaključi: „Krema djeluje!“ Jer je to lakše nego razmišljati.

Problem nije samo u lijenosti. Studija psihologa Dana Kahana pokazala je da su uvjerenja jača od logike. Kada su rješavali zadatak s kremom, mnogi su pogriješili. Ali kada se tema promijenila u vezu između oružja i kriminala, postalo je zanimljivo.

Liberali su uspješno riješili zadatak ako su podaci pokazivali da više oružja povećava stopu kriminala. Ali kad su podaci sugerirali suprotno, njihove matematičke sposobnosti misteriozno su zakazale. S konzervativcima je bilo obrnuto.

Koja je poanta?

Kad činjenice odgovaraju našoj perspektivi, postaju "istina". Kad ne, mozak nalazi način da ih ignorira. Nije stvar u inteligenciji ili logici, već u zaštiti vlastitog samopouzdanja.

Dakle, sljedeći put kad odlučiš nekoga uvjeriti činjenicama, zapitaj se: Što ta osoba želi? Ako nije spremna preispitati svoja uvjerenja, ni istraživanje iz Lanceta neće pomoći.

Zapamti: istina nije ono što je logično, već ono u što želimo vjerovati.