Zašto je rasprava s umjetnom inteligencijom čista glupost

U zadnje vrijeme mnogi koriste umjetnu inteligenciju (UI) kao da je konačni sudac u raspravama. Postaviš joj pitanje, dobiješ odgovor i odmah: “Vidiš? Čak i AI kaže da sam u pravu.” Zvuči pametno – ali je zapravo vrhunac gluposti.

U zadnje vrijeme mnogi koriste umjetnu inteligenciju (UI) kao da je konačni sudac u raspravama. Postaviš joj pitanje, dobiješ odgovor i odmah: “Vidiš? Čak i AI kaže da sam u pravu.” Zvuči pametno – ali je zapravo vrhunac gluposti.

AI ne razmišlja – ona citira

Najvažnije je shvatiti jedno: umjetna inteligencija ne misli. Ne analizira, ne zaključuje, ne razmišlja. Ono što radi je – računanje vjerojatnosti na temelju milijardi riječi s interneta. Ukratko: AI ne stvara znanje, već ponavlja ono što je već prožvakano.

Može li pomoći kod provjere činjenica? Djelomično, da. No nemojmo se zavaravati – AI ne daje činjenicu, već link. A što se krije iza linka – tko zna? Možda istina, možda smeće.

AI nije osoba – to je alat

Veliki jezični modeli poput ChatGPT-a nemaju osobnost. Nemaju stav, svijest, vrijednosti. To je algoritam i podaci. Očekivati “mišljenje” od AI-a isto je kao da pitaš mikrovalnu je li za ili protiv kapitalizma.

Pokušaj rasprave s AI-jem? Uvijek ćeš pobijediti – jer AI nije sugovornik, već generator teksta. Sjajan za inspiraciju i ideje, ali beskoristan za ozbiljnu argumentaciju.

Tko AI-u prepušta mozak – već je propao

Primjećujem sve više ljudi koji AI tretiraju kao digitalnog arbitra. “Ako je AI to rekao, onda mora da je istina.” Za mene je to znak mentalne propasti. Takve osobe odmah blokiram. Nema rasprave – izgubili su sposobnost samostalnog mišljenja.

Bez vlastitog razmišljanja – nema te

Ako prestaneš razmišljati, analizirati i stvarati, ako sve to predaš AI-ju, onda si na putu bez povratka. Jer nitko ti neće vratiti mozak kad ga prepustiš stroju.

Gdje AI briljira – a gdje pada

Budimo iskreni: AI je odličan za jednostavne zadatke. Sastavi popis, napiši e-mail, sažmi članak. Super. Ali kada dođe do kompleksnih ideja i značenja – postaje kaša.

AI ne zna razlikovati bitno od nebitnog, osim ako mu to eksplicitno ne kažeš. A većina ljudi ni sama to ne zna, pa kako bi AI znao?

Mit o superinteligenciji

Programeri vole pričati o “superinteligenciji”. Ali to je čista prodajna priča. Ne postoji stvarni koncept koji vodi do istinske ljudske inteligencije. AI simulira logiku, ali se ruši već na osnovnim logičkim zadacima.

To nije problem snage računala, nego ograničenje same paradigme. Ne možeš stvoriti svijest iz vjerojatnosti. Tako jednostavno.

AI je koristan samo ako znaš gdje mu je granica

Da bi koristio AI pametno, moraš znati za što je dobar, a za što nije. Na primjer – kodiranje. Tu briljira. Jer je kod formalni jezik, s pravilima i ograničenim rječnikom. Savršeno za algoritam.

Ali kad dođe do pisanja stvarnog teksta, sa stavom, emocijom i logikom? Nema šanse. Može imitirati stil, ali neće proizvesti izvornu misao.

Većina ljudi danas ni ne zna prepoznati dobar tekst, jer su prestali čitati. Zato im i osrednji AI-tekst izgleda briljantno. Kao da netko cijeli život sluša glazbu na zvučniku mobitela i kaže: “Ma ovo zvuči savršeno!”

AI je moćan alat. Ali samo to – alat. Nije mentor, nije sugovornik, nije tvoj mozak. Ako mu prepustiš sve, nećeš postati pametniji – već gluplji.

Hoćeš napredovati? Razmišljaj, propituj, stvaraj, sumnjaj. I ako ti je dosta tekstova bez duše, pogledaj menscult.net. Tamo se ne kopira mišljenje – tamo se ono rađa.