Zašto te mozak uvijek priprema na najgore i kako se s tim nositi

Zamisli rad restorana brze hrane: sve funkcionira kao sat. Menadžer otvara vrata u 8 ujutro, zaposlenici odmah preuzimaju svoje uobičajene zadatke — zagrijavaju meso, pripremaju povrće, raspoređuju pladnjeve.

Zamisli rad restorana brze hrane: sve funkcionira kao sat. Menadžer otvara vrata u 8 ujutro, zaposlenici odmah preuzimaju svoje uobičajene zadatke — zagrijavaju meso, pripremaju povrće, raspoređuju pladnjeve. Sve se odvija prema provjerenim obrascima temeljenim na godinama statistike. Zahvaljujući tome, gosti brzo dobivaju hranu, bez gužve i nepotrebnih kašnjenja.

Naš mozak radi na sličan način. Neprestano analizira prošla iskustva kako bi predvidio budućnost i uštedio mentalnu energiju. To pomaže u donošenju brzih odluka — nije potrebno ponovno učiti da te vruće opeče ili da je u mraku bolje ne hodati bez lampe.

No, tu je problem: mozak ne voli neizvjesnost i često se priprema na najgori scenarij. Zašto? Zato što je to obrambeni mehanizam. Možeš ne razmišljati o tome što će biti ako sve prođe dobro, ali bit ćeš spreman suočiti se s problemima.

Znanstvena istraživanja Karla Fristona i Lise Feldman Barrett pokazuju da mozak nastoji izbjeći iznenađenja, a kvaliteta predviđanja uvelike ovisi o tvom emocionalnom stanju. Ako si pod stresom ili potišten, mozak će vidjeti svijet u tamnijim bojama i ignorirati moguće izlaze iz teških situacija. Ako si inspiriran i pun energije, možeš prestati primjećivati upozorenja i riskirati više nego što bi trebao.

Traumatska iskustva pojačavaju ovu postavku: osoba koja je doživjela ozbiljnu prometnu nesreću može godinama strahovati od vožnje. Za mozak je prošlost stvarnost, a ne samo uspomena, pa stvara zaštitne prognoze kako bi spriječio ponavljanje tog straha.

No, postoji i dobra vijest. Prognoze mozga moguće je trenirati. Što više pozitivnih iskustava imaš, to će one nadvladati strahove i nesigurnosti. Druži se s inspirativnim ljudima, analiziraj ono što si prošao, čak i ako je na početku bolno — s vremenom će negativne uspomene postati neutralne, a možda čak i razlog za smijeh.

Još jedan moćan alat je mašta. Kad sanjariš i zamišljaš svijetlu budućnost, mozak to percipira kao stvarnost i aktivira neuronske procese koji poboljšavaju raspoloženje i samopouzdanje.

Dakle, zapamti glavnu stvar: tvoj mozak te priprema na najgore ne zato da ti zakomplicira život, već da te zaštiti. Međutim, u suvremenom svijetu ovaj mehanizam često postaje prepreka koja ti ne dopušta da živiš punim plućima.

Ako osjetiš da te negativne misli preplavljuju, napravi pauzu — sutra ili za nekoliko dana tvoje će misli biti jasnije i svjetlije. Preuzmi kontrolu nad svojim mozgom, ne dopusti da on kontrolira tebe.