Željezni robovi i budućnost ekonomije: san ili opasnost?

Danas svijet brzo mijenja, a u središtu njegove ekonomije nisu ljudi, već strojevi — naši novi "željezni robovi". Ako je prije rad ljudi bio neizostavan dio proizvodnje, sada je tehnologija gotovo potpuno eliminirala tu potrebu. Živimo u svijetu u kojem proizvodi stvoreni pomoću strojeva premašuju ono što bi tri živa roba mogli proizvesti, a ovo je tek početak.

Danas svijet brzo mijenja, a u središtu njegove ekonomije nisu ljudi, već strojevi — naši novi "željezni robovi". Ako je prije rad ljudi bio neizostavan dio proizvodnje, sada je tehnologija gotovo potpuno eliminirala tu potrebu. Živimo u svijetu u kojem proizvodi stvoreni pomoću strojeva premašuju ono što bi tri živa roba mogli proizvesti, a ovo je tek početak.

Zašto svijet vlasnika strojeva izgleda tako privlačno? Razmotrimo. Strojevi se ne umaraju, ne bune se, ne trebaju odmor i ne žale se. Njihov rad je slobodan od emocija i umora — samo besprijekorna učinkovitost. To je idealni rad o kojem je Platon sanjao u svojoj utopiji.

Međutim, ne smijemo zaboraviti da je naš društveni okvir temeljen na ideji da ljudi moraju raditi, da je rad neizostavan dio ljudskog života. Oni koji ne rade smatraju se parazitima, besposličarima i neprijateljima društva. Ali nije li vrijeme da preispitamo ovaj paradigm?

Snovi o životu bez briga, gdje nije potrebno raditi, već samo konzumirati ono što ti se nudi, već su dugo vremena preplavili misli ljudi. Ovaj ideal su raspravljali filozofi i on je potaknuo revolucije. Svjetske religije su ojačale ove snove, obećavajući život u raju nakon smrti, gdje se ne moraš brinuti ni o čemu. Još nedavno ljudi su se podizali na barikadama tražeći pravdu, tvrdeći da sloboda leži u oslobađanju od svakodnevnog rada.

Danas ovi snovi žive na društvenim mrežama, gdje milijuni ljudi kukaju zbog povratka na posao. Svi sanjaju o odmorima i vikendima, koji su postali kratke pauze u beskrajnoj utrci. Zvuči li vam to poznato? Možda se svijet u kojem nije potrebno raditi čini nemogućim.

Ali budućnost je već tu. Ekonomija je na pragu radikalnih promjena, a strojevi polako preuzimaju zadatke koje su nekada obavljali ljudi. Ali trebamo li se veseliti ovoj promjeni?

Zamislite bicikl koji ne pada sve dok ubrzava. Čim brzina opadne, kotači se blokiraju i biciklist pada. Ova slika savršeno ilustrira stanje moderne ekonomije. Dok sve ide brzo, sustav se čini stabilnim, ali ako usporimo — slijedi katastrofa. Danas svijet vozi na tom "biciklu" i ne možemo si priuštiti stati. Ako počnemo usporavati, druge zemlje koje ne staju nas preplavit će.

Pitanje je, kamo će nas odvesti ovaj tehnološki napredak? Svijet u kojem strojevi obavljaju naš rad može se činiti utopijom, ali postoji li još mjesto za nas, ljude, u ovoj novoj stvarnosti? I ako prestanemo raditi, hoćemo li postati suvišni u novom svijetu?

Ova pitanja nisu samo za budućnost. To su izazovi s kojima ćemo se suočiti vrlo brzo.