Kad se radi o strahovima, rezultati anketa su iznenađujuće konstantni. Ljudi se ne boje smrti ili terorizma, već javnog nastupa. Zašto je strah od nastupa pred publikom toliko snažan da zasjenjuje čak i životne prijetnje?
To se temelji na našoj psihologiji. Svaki muškarac suočava se s izazovom ugoditi "velikom drugom" u svom životu. Kao djeca, to često znači roditelje ili druge autoritete. No, kako odrastamo, ta slika se premješta na širu, apstraktnu publiku — društvo. Čini se kao da je ogromna gomila ispred nas, očekujući da se ili dokažemo ili propadnemo.
Što učiniti ako ste introvert, ali život od vas zahtijeva da govorite, uvjeravate i persuadirate? Iz vlastitog iskustva mogu reći da se to može naučiti. Evo dvije tehnike koje mi pomažu:
-
Usmjerite se na pomoć, a ne na sebe.
Podsjećam se: ljudi nisu došli da vas sude. Došli su po nešto vrijedno. Možda vaše znanje ili iskustvo mogu pomoći da prevladaju svoje probleme. Nije riječ o vama, nego o tome što možete pružiti. Kad prestanete biti centar pažnje u svom umu, odmah uklonite nepotreban pritisak. -
Govori za svoju prošlost.
Ova metoda je složenija i rizičnija, ali moćna. Razmišljam o tome da dolazim iz obitelji koja nije imala privilegije ni priliku izraziti se i biti poslušana. Moj otac, moj djed — obojica su bili utihnuti okolnostima. No sada imam priliku govoriti, nositi njihov glas, njihovu istinu, njihovu borbu. To mi daje snagu da se suočim s najvećim publikama, jer više ne govorim samo za sebe.
U suštini, borim se s jednim kompleksom (strah od pozornice) pomoću drugog — osjećaja odgovornosti prema svojim korijenima. Možda nije najlakši put, ali djeluje.
Svaka predstava nije borba s tobom, već prilika da podijeliš svoja iskustva. Zapamti, nisi sam: tisuće muškaraca diljem svijeta dijele iste strahove. Ali samo oni koji pronađu način da prevladaju nesigurnosti napravit će taj ključni korak naprijed. Na kraju, strah je samo simptom tvog rasta.
