Kako prehrana može utjecati na tvoje raspoloženje: na što trebaš obratiti pažnju

Jesi li ikada primijetio kako se tvoje raspoloženje može mijenjati ovisno o tome što si jeo? Iako je to iznenađujuće, ono što svakodnevno stavljamo na tanjur može značajno utjecati na naše emocije.

Jesi li ikada primijetio kako se tvoje raspoloženje može mijenjati ovisno o tome što si jeo? Iako je to iznenađujuće, ono što svakodnevno stavljamo na tanjur može značajno utjecati na naše emocije. Živimo u svijetu gdje je stres stalni pratitelj, a loše dijete, nepravilna prehrana i pogrešni izbori hrane mogu samo pogoršati situaciju. Međutim, ako se prehrambeno pristupi mudro, moguće je poboljšati ne samo tjelesnu formu, nego i psihološko-emocionalno stanje.

Stroge dijete: put do lošeg raspoloženja

Mnoge osobe pokušavaju postići idealnu figuru strožim dijetama, zaboravljajući da takvi eksperimenti često završavaju pogoršanjem zdravstvenog stanja i lošim raspoloženjem. Kada prehrana drastično ograniči važne namirnice ili predlaže duge periode posta, to negativno utječe na rad mozga. Našemu tijelu je potrebna stalna opskrba energijom, a kada joj nedostaje, pojavljuju se razdražljivost, umor i depresija. Stalna borba protiv gladi i želja za izbjegavanjem hrane mogu izazvati stres, a taj stres stvara začarani krug. Opet ćeš pokušati ograničiti unos hrane, što će samo pogoršati situaciju.

Mikroelementi koji podržavaju dobro raspoloženje

Neurotransmiteri su tvari koje pomažu našem mozgu u regulaciji emocija i raspoloženja. Oni ne mogu funkcionirati bez određenih hranjivih tvari poput bjelančevina i ugljikohidrata. Na primjer, složeni ugljikohidrati sadržani u cjelovitim žitaricama osiguravaju stalni priljev energije potreban za normalno funkcioniranje mozga. Bjelančevine, razgrađujući se na aminokiseline, pomažu u proizvodnji dopamina – hormona sreće koji utječe na motivaciju i raspoloženje. Bez tih elemenata tvoje emocionalno stanje bit će nestabilno, a ti sklon promjenama raspoloženja i umoru.

Uloga vlakana u stabilnosti raspoloženja

Vlakna nisu samo korisna za zdravlje probavnog sustava. Ona pomažu održavati ravnotežu u crijevima, koja je, kako se pokazalo, usko povezana s mozgom. Istraživanja su pokazala da stanje naših crijeva izravno utječe na proizvodnju serotonina i dopamina, što zauzvrat stabilizira naše raspoloženje. Proizvodi bogati vlaknima – povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke – trebali bi činiti osnovu prehrane. Također su korisni fermentirani proizvodi poput kiselog kupusa, jogurta i kefira. To će ti pomoći u održavanju emocionalne stabilnosti i odupiranju stresu.

Masti i njihova važnost za raspoloženje

Ne treba zaboraviti na masti. Iako mnogi ljudi imaju strah od masti, važno je razumjeti da su one nužne za normalno funkcioniranje mozga. Osobito su važne zdrave masti poput omega-3, koje se nalaze u ribi i plodovima mora. Ove masti podržavaju povezanost između moždanih stanica i pomažu u poboljšanju kognitivnih funkcija, kao i održavanju dobrog raspoloženja. No, oprezno s trans mastima – njihov višak može negativno utjecati na tvoje psihološko-emocionalno stanje.

Prehrambene navike i njihov utjecaj na raspoloženje

Važno je ne samo što jedeš, nego i koliko često jedeš. Nepravilna prehrana i preskakanje obroka izravno vode do promjena raspoloženja. Kada dugo ne jedeš, razina šećera u krvi opada, a to nužno utječe na tvoje samopouzdanje. Da bi održao stabilno raspoloženje, važno je jesti redovito i uravnoteženo. Najbolje je jesti tri puta dnevno, obraćajući pažnju na kvalitetu hrane. Ako unaprijed planiraš svoj jelovnik, to će te osloboditi stresa koji dolazi od izbora hrane u trenucima napetosti.