Da imam priliku ponovno živjeti svoj život, učinio bih jednu važnu stvar — dopustio bih si praviti više grešaka. Perfekcionizam kojim sam bio opsjednut često me sprječavao da uživam u jednostavnim trenucima. Prestanio bih se bojati ispasti budalast i sve shvaćati tako ozbiljno.
Da imam priliku ponovno živjeti svoj život, učinio bih jednu važnu stvar — dopustio bih si praviti više grešaka. Perfekcionizam kojim sam bio opsjednut često me sprječavao da uživam u jednostavnim trenucima. Prestanio bih se bojati ispasti budalast i sve shvaćati tako ozbiljno.
Umjesto da stalno razmišljam o tome kako sve treba biti savršeno, preuzeo bih više rizika. Rizik bi mi otvorio nove horizonte: više putovanja, više susreta sa svijetom. Zalazi sunca koje nikada nisam vidio postali bi dio mog života, planine na koje se nikad nisam popeo ostale bi za mnom kao simbol planine na koje se nikad nisam popeo ostale bi za mnom kao simboli propuštenih prilika.
Definitivno bih jeo više sladoleda i manje bih se brinuo o korisnosti hrane. U konačnici, radost života je u malim stvarima — u svježem proljetnom zraku, u hodanju bosim nogama po travi. Izuo bih cipele na početku proljeća i ne bih ih ponovno obuo sve do kraja jeseni. Taj osjećaj slobode činio bi mi se nevjerojatnim i ispunio bi svaki dan lakoćom.
Ponovno proživljavajući život, izbjegavao bih izmišljene probleme. Pravi problemi su rješivi, ali oni koje stvaramo u svojoj glavi često crpe energiju. Gledao bih svijet jednostavnije, češće bih se smiješio i više bih se igrao s djecom. U njihovim nevinim očima odražava se ona jednostavna radost koju često zaboravljamo.
Možda bih u ovom novom životu uspio vidjeti više izlazaka sunca, pronaći udobne kutke u kojima bih mogao zastati i jednostavno biti. Jer život nije samo o ciljevima i postignućima, već o trenucima ispunjenim lakoćom i srećom.
Ova stranica koristi kolačiće kako bi vam pružila bolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem ove web stranice slažete se s našim korištenjem kolačića.