ONLINE MUŠKI MAGAZIN

ŽIVOT

Lijenost ili pametan pristup? Tri navike koje mogu upućivati na visoku inteligenciju

Odgodili ste obaveze za kasnije, odspavali sat vremena dulje ili odlučili ne odgovoriti na još jednu provokaciju? Nemojte se odmah optuživati za lijenost. Možda ste jednostavno naučili čuvati svoj najvrjedniji resurs – vlastitu energiju. Barem neka istraživanja daju razloga da takvo ponašanje sagledamo iz drukčije perspektive.

Odgodili ste obaveze za kasnije, odspavali sat vremena dulje ili odlučili ne odgovoriti na još jednu provokaciju? Nemojte se odmah optuživati za lijenost. Možda ste jednostavno naučili čuvati svoj najvrjedniji resurs – vlastitu energiju. Barem neka istraživanja daju razloga da takvo ponašanje sagledamo iz drukčije perspektive.

Navikli smo zamišljati inteligentnu osobu kao uzor discipline: ustaje u zoru, u trenu rješava složene zadatke, nikad ne odgađa obaveze i uvijek ima sve pod kontrolom. Takva slika dobro izgleda u motivacijskim videima, ali nema mnogo veze sa stvarnim životom.

Naš mozak ne može neprekidno raditi punim kapacitetom. Inteligencija nije samo brzina razmišljanja ili broj obavljenih zadataka. Važno je i znati kamo usmjeriti trud, kada se zaustaviti i na što uopće ne vrijedi trošiti pozornost.

Postoje tri navike koje na prvi pogled mogu izgledati kao obična lijenost, ali ponekad upućuju na učinkovito razmišljanje i sposobnost upravljanja vlastitim resursima.

1. Izbjegavati nepotreban posao i tražiti kraći put

Neki ljudi satima obavljaju zadatak ručno, pažljivo provjeravajući svaki korak. Drugi najprije traže način kako automatizirati proces, ukloniti nepotrebne radnje i doći do istog rezultata brže. Koga će od njih nazvati lijenčinom? Ironično, često upravo ovog drugog.

Zapravo, želja za pojednostavljivanjem posla ne znači nužno da se nekome ne da truditi. Često je riječ o sposobnosti sagledavanja cijelog sustava, prepoznavanja onoga što je najvažnije i izbjegavanja gubljenja vremena na aktivnosti koje ne vode prema cilju.

Istraživanje učinkovitosti rada mozga, objavljeno u časopisu Neuroscience & Biobehavioral Reviews, ukazuje na povezanost između inteligencije i potrošnje energije tijekom mentalnih aktivnosti. To, međutim, ne znači da svaka inteligentna osoba uvijek radi manje niti da je svako pojednostavljivanje znak visokog kvocijenta inteligencije.

Zamislite dvojicu kolega koji su dobili zadatak pripremiti isto izvješće. Prvi ručno prepisuje podatke iz desetaka tablica. Drugi izrađuje predložak, postavlja formule i automatizira ponavljajuće zadatke. Rezultat je jednak, ali drugi je potrošio znatno manje vremena.

Upravo tako funkcionira pametna optimizacija: nije riječ o tome da se radi manje samo radi manjeg truda, nego o uklanjanju suvišnih koraka kako bi se pozornost usmjerila na ono što je zaista važno. Ponekad najbolji dokaz snalažljivosti nije broj odrađenih sati, nego rješenje zahvaljujući kojem ih ne morate uzalud trošiti.

2. Ne sramiti se dugog spavanja i odmora tijekom dana

U kulturi stalne zauzetosti san se često doživljava kao znak slabosti. To se posebno odnosi na muškarce od kojih se očekuju izdržljivost, produktivnost i spremnost na rad do kasno u noć. No mozgu je potreban odmor, bez obzira na ambicije njegova vlasnika.

Istraživanje objavljeno 2015. godine u časopisu Scientific Reports proučavalo je povezanost inteligencije i navika spavanja. Rezultati su ukazali na određene veze između tih obilježja, iako ne dokazuju da dug san sam po sebi čini čovjeka inteligentnijim.

To je sasvim logično: tijekom spavanja mozak nastavlja obavljati važan posao. Odmor je povezan s učvršćivanjem sjećanja, obradom informacija i regulacijom emocija. Kada osoba redovito premalo spava, teže se koncentrira, donosi odluke i kontrolira vlastite reakcije.

Zato navika odlaska na spavanje u razumno vrijeme, izbjegavanje žrtvovanja noćnog odmora zbog upitne produktivnosti i povremeno uzimanje kratke stanke tijekom dana ne moraju biti znakovi lijenosti. To može biti vrlo praktičan način očuvanja radne sposobnosti.

Naravno, potrebe za snom razlikuju se od osobe do osobe. Ako redovito spavate znatno dulje nego inače, a ipak se budite iscrpljeni, vrijedi obratiti pozornost na kvalitetu sna i opće zdravstveno stanje.

3. Ne reagirati na svaku sitnicu

U svijetu u kojem svatko ima mišljenje o svemu, a rasprava u komentarima lako preraste u osobnu dramu, sposobnost da prešutite nešto može djelovati kao neobičan oblik pasivnosti. Ipak, ne zaslužuje svaka provokacija odgovor, svaka kritika opravdavanje niti svaki problem zahtijeva trenutačnu reakciju.

Sposobnost očuvanja smirenosti i nedopuštanja da sitnice upravljaju raspoloženjem može biti povezana s emocionalnom inteligencijom. Osoba s razvijenim vještinama emocionalne samoregulacije može prepoznati vlastitu reakciju, procijeniti situaciju i odabrati kako će odgovoriti umjesto da reagira impulzivno.

Zamislite sljedeću situaciju: nadređeni vam uputi primjedbu na račun vašeg rada. Jedan zaposlenik cijeli dan u mislima prevrće taj razgovor, smišlja argumente, ljuti se i traži nekoga kome će se požaliti. Drugi odvaja konstruktivni dio kritike od emocija, ispravlja pogrešku i nastavlja sa svojim poslom.

Izvana se ponašanje ovog drugog može činiti kao ravnodušnost. No možda je jednostavno shvatio da nekoliko sati nerviranja zbog jedne rečenice nije najbolji način ulaganja vlastitog vremena.

To ne znači da treba ignorirati sve probleme ili nikada ne braniti vlastito mišljenje. Važno je razlikovati situacije u kojima treba reagirati od onih u kojima je najpametnije ne upuštati se u nepotreban sukob.

A što ako uopće nije riječ o lijenosti?

Izbjegavanje nepotrebnog truda, vrednovanje sna i nereagiranje na svaku sitnicu tri su navike koje mogu pomoći u učinkovitijem korištenju vlastitih resursa. One nisu znanstveni test inteligencije i same po sebi ne dokazuju da osoba ima visok IQ. Ipak, u određenim okolnostima mogu upućivati na praktičnost, samokontrolu i sposobnost određivanja prioriteta.

Stoga, sljedeći put kada odlučite automatizirati dosadan posao, odustati od besmislene rasprave ili se napokon dobro naspavati, nemojte se odmah nazivati lijenčinom. Možda ste jednostavno počeli bolje razumijevati na što vrijedi trošiti vlastitu energiju. A to je već prilično pametan pristup životu.

Lijenost ili pametan pristup? Tri navike koje mogu upućivati na visoku inteligenciju
×
×

Ova stranica koristi kolačiće kako bi vam pružila bolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem ove web stranice slažete se s našim korištenjem kolačića.